U studenome je prošle godine fizički obujam građevinske aktivnosti smanjen na mjesečnoj razini (za 1,2% prema desezoniranim podacima) i na godišnjoj razini (za 5,8% prema kalendarski prilagođenim podacima). Time se nastavlja utjecaj dugotrajne gospodarske krize na djelatnost građevinarstva rezultirajući čak i nižom razinom aktivnosti negoli je ona bila u 2013. godini. Od početka 2009. godine odnosno u sedamdeset i jedan mjesec, koliko kontinuirano traje kriza u građevinarstvu, fizički je obujam aktivnosti smanjen za oko 40%, pri čemu je (prema kalendarski prilagođenim podacima) međugodišnji rast zabilježen tek u dva mjeseca (u ožujku 2009. i veljači 2013. godine). U tom je razdoblju povremeno odnosno ukupno u osam mjeseci bilježen rast građevinske aktivnosti na ostalim građevinama (uglavnom krajem 2012. i u 2013. godini), i to kao rezultat neuspjelog nastojanja da se javnim investicijama pokrene gospodarski oporavak. Tijekom prošle godine, pod pritiskom smanjene investicijske aktivnosti proračunskim problemima opterećenog javnog sektora, produbio se pad aktivnosti na ostalim građevinama, ali je istodobno znatnije usporen pad građevinske aktivnosti na zgradama. Tako je u kolovozu i studenome zabilježen čak i rast aktivnosti na zgradama, pa su to, uz ožujak 2009. godine, jedini mjeseci kada je, u tom segmentu, u protekli 71 mjesec zabilježen rast na godišnjoj razini.

Kumulativno je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2013. godine fizički obujam građevinske aktivnosti smanjen za 7,0%, i to pod utjecajem nastavka visokog pada građevinskih radova na ostalim građevinama (-10,7%) i ublaženog pada aktivnosti na zgradama (-1,8%). Radi se o izraženijem padu fizičkog obujma građevinskih radova negoli je ostvaren u prvih jedanaest mjeseci 2013. godine (za 2,5 postotna boda), što sugerira da će i situacija u 2014. godini u cjelini biti lošija nego u 2013. godini. Promjena se vidi samo u vrsti aktivnosti koja predvodi negativne tendencije: u 2013. godini to su bili radovi na zgradama, dok su u 2014. godini negativni primat preuzeli radovi na ostalim građevinama. U strukturi građevinskih radova u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine 43,8% sati izvršeno na zgradama, a 56,2% na ostalim građevinama. 

Situacija u građevinarstvu u Europskoj je uniji u globalu i dalje povoljnija nego u Hrvatskoj. Naime u studenome je prošle godine građevinska aktivnost smanjena za 0,2% na mjesečnoj razini, a povećana za 2,5% na godišnjoj razini, pri čemu je u svim prošlogodišnjim mjesecima bilježen rast na godišnjoj razini. U studenome je najsnažniji međugodišnji rast aktivnosti zabilježen u Španjolskoj (+15,9%), Švedskoj (+12,5%) i Mađarskoj (+8,8%), dok je istodobno građevinska aktivnost najviše smanjena u Sloveniji (-11,2%), Italiji (-7,9%), Hrvatskoj (-5,8%) i Portugalu (-5,7%). Međutim niti u Europskoj uniji građevinska aktivnost još uvijek nije dosegla onu razinu koju je bilježila prije krize – u odnosu na prosinac 2008. godine aktivnost je još uvijek bila 9,2% niža, ali je to smanjenje ipak znatno manje izraženo nego kod nas s obzirom na to da je u Hrvatskoj istodobno zabilježen pad građevinske aktivnosti od 43,7%. 

Za oporavak građevinske aktivnosti na domaćem tržištu potreban je snažniji i trajniji impuls koji može dati tek značajniji rast investicijske aktivnosti javnoga i privatnoga sektora, što se još uvijek ne nazire. Stoga građevinarima ostaje tek nada da će se dio efekata europskog infrastrukturnog investicijskog plana preliti na Hrvatsku, da će raspoloživost sredstava europskih fondova potaknuti investicijska razmišljanja, uključujući tu i projekte energetske obnove te da će ostvareni napredak u brzini i lakoći rješavanja administrativnih procedura povezanih s gradnjom pozitivno utjecati na investicijske odluke domaćih i stranih investitora.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: Građevinska je aktivnost i u studenome smanjena, pa je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine zabilježen pad od sedam posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Očito je da oporavka graditeljstva ne može biti bez snažnije investicijske aktivnosti javnog i privatnog sektora, čemu bi mogao pridonijeti i europski infrastrukturni investicijski plan i sredstva europskih fondova, uz neizostavno povećanu efikasnost administrativnih procedura koje bi trebale pozitivno utjecati na investicijske odluke domaćih i stranih investitora.