Tema spašavanja vinkovačkog nogometnog kluba Cibalije iz financijskih dubioza kroz privatizaciju već je neko vrijeme na stolu, a sada se i službeno kreće u tom smjeru.

Grad Vinkovci raspisao je javni natječaj za prodaju većinskog udjela u HNK Cibaliji, točnije 52 posto dionica iz svog portfelja. Najnoviji je to slučaj promjene modela poslovanja na profesionalnoj nogometnoj sceni Hrvatske, u koju će, čini se, posljednji ući oni najveći, Dinamo i Hajduk.

Iako je to neminovno i zbog europskih pravila, otpora još ima. I vinkovačke su se gradske vlasti zbog tog poteza našle na meti lokalne oporbe, koja ih proziva za rasprodaju onoga što bi trebao biti ponos Vinkovčana, te traži da se u priču o spašavanju angažira lokalne poduzetnike ili čak i sugrađane.

No, i oni će baš sada dobiti priliku “uskočiti”, iako je izgledno da će s obvezujućom ponudom doći austrijski poslovnjak Eduard Brunner, čije je pismo namjere upravo i potaknulo gradske vlasti da izborom strateškog partnera pokuša osigurati očuvanje i napredak Cibalije.

Taj kultni hrvatski klub koji je pod imenom Dinamo Vinkovci u vrijeme Jugoslavije igrao čak u Prvoj ligi, već dugo tone u ponor, ne samo u financijskom poslovanju, nego i upravljanju.

To se najviše vidjelo lani, kada je zagrebački odvjetnik i jedan od suvlasnika s udjelom od 24,57%, Zoran Tomić nakratko preuzeo poziciju sportskog direktora, no vrlo se brzo povukao. Klub je još 2017. zaključio predstečajnu nagodbu, ali i dalje je njegov račun u blokadama i vapi za dugoročnim rješenjem.

U oči upada i da Grad nudi svoje dionice bez istaknute početne cijene, što dovoljno govori o situaciji. U natječaju je, naime, navedena vrijednost koju dionice koje se nudi na prodaju imaju u temeljnom kapitalu, a to je 835.663 eura.

Bude li više ponuda, kriterij će biti najviša cijena, no neovisno o tomu koliko su natjecatelji voljni platiti, Grad traži bankovno jamstvo ili polog novca na račun Grada u iznosu od 664 tisuće eura, kojim će kupac jamčiti petogodišnje održavanje financijske stabilnosti Cibalije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Priča o trenutačno drugoligaškom klubu bit će jasnija 3. ožujka, kada se otvaraju ponude u Gradu Vinkovci, a gradonačelnik Ivan Bosančić nada se da će pristići barem jedna ponuda.

”Grad zapravo nema puno izbora, ako želi očuvati Cibaliju. Zakonski je u obvezi financirati amaterski sport, no za profesionalni nogomet, kupnju i prodaju igrača, Grad nije rješenje. To je ozbiljan biznis koji treba prepustiti znalcima”, ističe Bosančić, dodajući kako je za Grad važno da strateški partner bude ozbiljan, sanira preuzete dugove kluba i postavi ga na noge, a onaj tko postane vlasnik, uvjeren je, brinut će se da osigura pogon i rezultate.

Mađarski vlasnici uložili su oko 80 milijuna eura u novi Osijekov stadion na Pampasu/D. Javorović/PIXSEL

Grad Vinkovci će, pak, i nakon prodaje većinskog paketa, zadržati manji vlasnički udjel u Cibaliji, što izravno, što preko gradskih tvrtki Vodovod i kanalizacija i Poleta, ukupno oko 12%. Zainteresirani kupac Brunner, inače, ima iskustvo u nogometnom biznisu, posjeduje klub u Keniji, akademiju nogometa u Nigeriji. Svojedobno je kotirao i kao kandidat za preuzimanje pulske Istra 1961., a za Cibaliju je zanimanje počeo pokazivati već i prije korone, koja je sve odgodila.

Izlazak na tržište inače je, mada naizgled sramežljiv, sve očitiji trend među hrvatskim nogometnim klubovima. HNK Rijeka, prvak države iz 2017. godine, u 70-postotnom je vlasništvu Teanna Limiteda, tvrtke koju je u Londonu s kćerima osnovao klupski predsjednik Damir Mišković, a sve dionice preuzete su 2017. od bivšeg vlasnika Stichting Social Sporta prema kojem su podmirena sva potraživanja. Suvlasnik je Grad Rijeka u iznosu od 30 posto.

Gradovi manjinski vlasnici
NK Osijek gotovo se u potpunosti smatra mađarskim vlasništvom budući da 97,07% dionica drži tvrtka NK Os koja upravlja klubom preko predsjednika Uprave Ferenca Sakalja. Pod mađarskim je vlasništvom osječki klub značajno konsolidiran, jer je pod prijašnjim modelom bio pred rezultatskim i financijskim kolapsom.

Koliko je do sada izlazak na tržište donijelo kapitala u profesionalne nogometne klubove nema puno informacija, ali puno govori najveći slučaj NK Osijek, kojemu je zbog dugova i arbitraža opasno prijetilo pokretanje stečaja, a nova stranica okrenuta je upravo kada je u veljači 2016. prvi put u svojoj povijesti dobio privatne vlasnike.

Mađarski poduzetnik Lorinc Meszaros tada je otkupio većinski paket dionica te za predsjednika kluba postavio Osječanina Ivana Meštrovića. Procjenjuje se da je mađarski fond koji stoji iza tvrtke NK Os od ulaska u klub uložio već više od 100 milijuna eura, a u završnoj je fazi upravo gradnja novog klupskog stadiona na Pampasu čija je vrijednost procijenjena na oko 80 milijuna eura.

Prema financijskim izvještajima za 2021. godinu na ime prihoda od sponzorstva i oglašavanja pod stavkom glavni sponzor uplaćeno je više od 20 milijuna kuna (21,027.460), više nego i u 2020. uloženih 15,739.285 kuna.

Usto je zavedeno i u 2020. uloženih gotovo 50 milijuna kuna (48,439.370) pod stavkom “reklamni panoi oko terena za igru” te 81,332.843 kuna pod stavkom “ostali nerazvrstani prihodi od sponzorstva i oglašavanja” u 2021. godini.

Rijeka je u 70-postotnom privatnom vlasništvu pod vodstvom Damira Miškovića/G. Kovačić/PIXSELL

U stranom je vlasništvu i pulska HNK Istra 1961 koja se također konsolidirala pod vodstvom španjolskih partnera. Grad Pula drži 15% dionica, dok je 85% u vlasništvu tvrtka Circle of Life osnovana u Zagrebu.

HNK Šibenik, također prvoligaš, već je u više navrata mijenjao vlasnike, nakon Kolumbijaca vodila ga je obitelj Jurić koja je u siječnju 2022. stekla 51% udjela, da bi početkom godine vlasništvo preuzeo Željko Karajica, poznat i kao menadžer i promotor našeg najboljeg boksača Filipa Hrgovića.

U proces privatizacije ušao je i NK Varaždin, klub koji je vratio prvoligaški nogomet u barokni grad nakon bankrota NK Varteksa i pada u najniži rang natjecanja. Nakon financijske i rezultatske konsolidacije, početkom godine najavljeno je da bi se već od kraja veljače mogle početi kupovati dionice kluba, a tu je informaciju potvrdio i klupski predsjednik Dražen Vitez.

Privatizacija je zamišljena po modelu da 25% u prvom krugu pripadne Gradu Varaždinu kao vlasniku stadiona te će uplatiti još milijun kuna. U drugom krugu dionice će se nuditi članovima kluba, u trećem vjerovnicima, a u eventualnom četvrtom svima ostalima. Procijenjena cijena dionice kreće se zasad na oko 35 eura, a ukupna vrijednost kluba na oko 600 tisuća eura.

Najteže u Splitu
Iskustva svih tih klubova koji su se ohrabrili na ulazak u tržišnu utakmicu pokazuju da ne samo da nisu propali već su otvorili sasvim novu eru i postigli stabilnost. Rijeka je, primjerice, prije dolaska privatnog kapitala bila na rubu ispadanja u najniži rang natjecanja zbog nagomilanih dugova koji su 2012. godine dosegli popriličnih dva milijuna eura.

U međuvremenu je prvo pod stranim vlasništvom, a kasnije pod vodstvom Damira Miškovića osvojila šest trofeja i ostvarila odlične europske rezultate. Uz racionalizaciju poslovanja i s manjim sredstvima nego u prošlom desetljeću, posluje uspješno, bez financijskih dubioza i dugova. Na rubu opstanka stalno je visio i pulski prvoligaš dok je sada među stabilnijima u državi.

HNK Cibalia tako je zapravo samo jedan od klubova koji su odlučili napustiti stari model upravljanja dijelom naslijeđen iz prošlog sustava. No, oni najveći i najtrofejniji Dinamo i Hajduk još se očekuju i uporno odbijaju, mada je maksimirski klub itekako likvidan, a recentna događanja pokazuju ozbiljne probleme u funkcioniranju modela udruge građana, što je sportskim klubovima u Hrvatskoj dugo bio najdraži model upravljanja.

Hajduk je pak posebna priča u kojoj po financijskom izvještaju za 2021. godinu 65,92% dionica drži Grad Split, 28,26% Udruga Naš Hajduk, a ostalim dioničarima pripada 5,82%. Realno, u Hajdukovu će slučaju zbog navijačkih emocija biti i najteže provesti privatizaciju, bilo da je u pitanju domaće ili strano vlasništvo, a svi dosadašnji pokušaji preuzimanja u startu su naišli na velik otpor.