Iako je već na polovici godine probijen deficit proračuna planiran za cijelu godinu (10 milijardi kuna), ministra Slavka Linića proračunski optimizam ne napušta. I dalje govori samo o tehničkom rebalansu na koji bi se išlo u zadnjem kvartalu, s prijedlogom proračuna za iduću i projekcijama za 2015. i 2016.

Ministar je, naime, uvjeren da će se veći od planiranog raskoraka tekućih prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci do kraja godine "ispeglati", jer se neki prihodi koji su izostali u prvom polugodištu (npr. od prodaje dionice Janafa koje ima HANDA) očekuju u drugom, a brži tempo isplata subvencija poljoprivredi u prvom rasteretit će drugo polugodište. Priznaje ipak da će se "tri milijarde kuna plaćenih obveza zdravstvu očito morati rebalansirati, jer nije izgledno da će se ostvariti tri milijarde kuna prihoda više". Većini analitičara, međutim, priča o tehničkom rebalansu nije uvjerljiva jer je ministar propustio naglasiti neke rizike koji za ostvarenje plana proračuna predstoje u drugoj polovici godine. Većina ih drži da bi na kraju deficit opće države i bez tzv. sanacije zdravstva mogao probiti plan barem koliko i ta sanacija. I Linićeva prethodnica Martina Dalić sumnjičava je oko tehničkog rebalansa.

"Ako je deficit u prvih šest mjeseci na razini planiranog za cijelu godinu, to bi značilo da će u ostatku godine deficit biti ili nula ili će se u nekim mjesecima ostvariti i višak. Bit će to jako teško, posebno zna li se da s ulaskom u Europsku uniju kreće transfer prema proračunu EU, što je približno od 1,8 do 2 milijarde kuna rashoda, a doći će i do drukčijeg vremenskog rasporeda u naplati PDV-a jer će se dio prihoda od PDV-a koji se naplaćivao pri uvozu u roku 8 do 10 dana naplaćivati u duljem razdoblju". Nije Linić spomenuo ni učinke smanjivanja PDV-a za turizam i ugostiteljstvo. Ono je na snazi od početka godine, ali će se učinci te 'pobjede' bivšeg ministra turizma Veljka Ostojića najviše očitovati upravo u trećem kvartalu. "Teško je i procijeniti koliki će ti učinci biti jer u odnosu na sektor turizma i ugostiteljstva ove godine idu povrati. Porezna im je obveza na 10 posto, a sve ono što nabavljaju pri pružanju turističkih usluga na 25 posto, što znači povrat poreza iz proračuna prema obveznicima koji su na 10 posto".

Koliko će te "manjkove" po osnovi PDV-a nadomjestiti učinkovitija naplata tog poreza slijedom fiksalizacije, koja je sigurno u prvom polugodištu pridonijela solidnom praćenju planova u slučaju te porezne stavke? Sudeći prema dosad dostupnim podacima, čini se da su se glede priljeva novca u proračun istodobno istopili efekti lani postroženih pravila u području socijalnih doprinosa, a porez na dobit već neko vrijeme sugerira da je ukalkulirano smanjenje (zbog olakšica za reinvestiranje dobiti i razine ostvarene dobiti poslovnog sektora) manje od stvarnoga.  No, ključni problem državnih financija ostaje u rashodima, s naglaskom na socijalne izdatke. Tako, npr., za planirano snižavanje mase plaća za 2,5 milijarde kuna (državni službenici i javne službe) zasad nema naznaka ostvarenja tog tempa, niti mjera koje bi jamčile da će se tolika ušteda stvarno ostvariti.

Odgovarajuće mjere Dalić ne vidi ni za smanjivanje troštova, odnosno sanaciju zdravstva. "Rast dugova nastavljen je i tijekom proteklih godinu i pol dana i posve je jasno da je problem dublji od tehničkog rebalansa". Sve u svemu, za proračun slijede teški dani, kako se god zvao rebalans. A s jeseni većina ekonomista računa na pokretanje procedura za sprečavanje prekomjernog deficita. To podrazumijeva i konkretnije odgovore o razmjerima i rokovima smanjivanja deficita i stabiliziranja rasta javnog duga.