Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HZZO u studenom probija proračun za 200 milijuna kuna

Autor: Marija Crnjak
24. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Rok plaćanja za lijekove je 250 dana, a ako se ne nađe dodatni izvor sredstava, to bi značilo da bi se rokovi pomaknuli na 300 dana, a to ni proizvođači, ni dobavljači ni ljekarne ne bi mogli podnijeti

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje početkom studenog potrošit će zadnju kunu predviđenu ove godine za nabavku lijekova i po dosadašnjim prognozama mogao bi probiti proračun za čak dvjesto milijuna kuna. Kako do sada još nije pronađen način kako namaknuti novac koji će nedostajati, glavni sudionici na tržištu lijekova očekuju još jednu ozbiljniju krizu u opskrbi lijekova koju bi na svojim leđima mogli osjetiti i dobavljači i ljekarne, ali i osiguranici. Problemi s ograničenim proračunom za plaćanje lijekova koji nastaju krajem godine već su uobičajena stvar, no svake godine situacija je sve teža. Pojedinosti vezane uz informaciju na koju je upozorila udruga ljekarnika Hrvatske udruge poslodavaca, o tome da HZZO još nema rješenje za plaćanje do kraja godine, u Zavodu se unatoč brojnim pokušajima nisu mogle doznati, što neizravno potvrđuje glasine da rješenja još nema.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Probijanje računa
Neslužbeno doznajemo da bi se, ovisno o potrošnji lijekova, godišnji proračun od oko 2,4 milijarde kuna mogao probiti za 150 do 200 milijuna. Budući da HZZO novac dobiva izravno iz Državne riznice, nije moguće potrošiti ni kunu više. U takvim situacijama redovito se pokušavaju pronaći neke mogućnosti za preraspodjelu sredstava, no naš izvor tvrdi da za ovu godinu još nije pronađena nikakva kombinacija koja bi mogla riješiti problem. Ako se ne napravi rebalans ili se ne posegne za nekim novim kreditom, tržištu lijekova prijeti težak potres. Naime, rok plaćanja za lijekove je 240, a ponekad čak 250 dana, što je već na rubu izdržljivosti. Ako se ne nađe dodatni izvor sredstava, to bi značilo da bi se rokovi praktički pomaknuli na 300 dana, a to ni proizvođači, ni dobavljači ni ljekarne ne bi mogli podnijeti. Situacija bi, dakako, najviše pogodila manje dobavljače koji nemaju vlastite snage kojima bi se mogli pokrpati, odnosno platiti proizvođačima. Obustava isporuke lijekova logičan je rezultat, a čitava priča dovodi u pitanje i provedbu nove politike lijekova koja se vremenski poklopila s aktualnom krizom.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje početkom studenog potrošit će zadnju kunu predviđenu ove godine za nabavku lijekova i po dosadašnjim prognozama mogao bi probiti proračun za čak dvjesto milijuna kuna. Kako do sada još nije pronađen način kako namaknuti novac koji će nedostajati, glavni sudionici na tržištu lijekova očekuju još jednu ozbiljniju krizu u opskrbi lijekova koju bi na svojim leđima mogli osjetiti i dobavljači i ljekarne, ali i osiguranici. Problemi s ograničenim proračunom za plaćanje lijekova koji nastaju krajem godine već su uobičajena stvar, no svake godine situacija je sve teža. Pojedinosti vezane uz informaciju na koju je upozorila udruga ljekarnika Hrvatske udruge poslodavaca, o tome da HZZO još nema rješenje za plaćanje do kraja godine, u Zavodu se unatoč brojnim pokušajima nisu mogle doznati, što neizravno potvrđuje glasine da rješenja još nema.

Probijanje računa
Neslužbeno doznajemo da bi se, ovisno o potrošnji lijekova, godišnji proračun od oko 2,4 milijarde kuna mogao probiti za 150 do 200 milijuna. Budući da HZZO novac dobiva izravno iz Državne riznice, nije moguće potrošiti ni kunu više. U takvim situacijama redovito se pokušavaju pronaći neke mogućnosti za preraspodjelu sredstava, no naš izvor tvrdi da za ovu godinu još nije pronađena nikakva kombinacija koja bi mogla riješiti problem. Ako se ne napravi rebalans ili se ne posegne za nekim novim kreditom, tržištu lijekova prijeti težak potres. Naime, rok plaćanja za lijekove je 240, a ponekad čak 250 dana, što je već na rubu izdržljivosti. Ako se ne nađe dodatni izvor sredstava, to bi značilo da bi se rokovi praktički pomaknuli na 300 dana, a to ni proizvođači, ni dobavljači ni ljekarne ne bi mogli podnijeti. Situacija bi, dakako, najviše pogodila manje dobavljače koji nemaju vlastite snage kojima bi se mogli pokrpati, odnosno platiti proizvođačima. Obustava isporuke lijekova logičan je rezultat, a čitava priča dovodi u pitanje i provedbu nove politike lijekova koja se vremenski poklopila s aktualnom krizom.

Pat pozicija
Naime, Upravno vijeće HZZO-a na današnjoj bi sjednici trebalo donijeti novi Pravilnik o propisivanju lijekova koji zabranjuje ljekarnicima da, u slučaju da nemaju lijek koji stoji na receptu, pacijentima izdaju istovrsni generički lijek s liste lijekova. Takva je praksa u našim ljekarnama uobičajena i normalna jer se često događa da nekih lijekova privremeno nema na tržištu, pogotovo u danima povećane potražnje kao što je sezona gripe. Zdravstvene vlasti novim Pravilnikom upravljanje sredstvima za lijekove žele povjeriti isključivo liječnicima koji ih propisuju, no istovremeno će stvoriti kaos u opskrbi na što već danima upozoravaju ljekarnici. Kad se provedbi sporne odredbe priključi i problem plaćanja (koji generira problem opskrbe), svi će se naći u pat-poziciji.

Autor: Marija Crnjak
24. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close