Bez rasta BDP-a, industrijske proizvodnje i zaposlenosti neće biti niti oporavka zdravstvenog sustava, rečeno je na dvodnevnom savjetovanju Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koje je u četvrtak u Opatiji okupilo ravnatelje zdravstvenih ustanova te predstavnike zdravstvene administracije, sindikata, dobavljača i ostalih koji rade u sektoru.

„U prvih devet mjeseci ove godine HZZO je ostvario ukupno 16,3 milijarde kuna prihoda što je za 1,82 posto više nego u istom razdoblju lani“, istaknuo je Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a govoreći o poslovanju u ovoj godini i projekciji za iduću, 2013. godinu.

„Proračun za ovu godinu je 20,678 milijardi kuna, a projekcija plana za 2013. godinu je 21,062 milijarde kuna što je povećanje od 1,86 posto“, kazao je Varga dodajući kako će se najveći dio tog novca odnosno 16,9 milijardi utrošiti na zdravstvenu zaštitu. Za investicije je predviđeno 29 milijuna kuna (povećanje od 9 posto u odnosu na 2012.), 122 milijuna kuna za plaćanje pripravničkog staža i specijalizacija (povećanje od 28 posto), 900 milijuna kuna za bolovanja (na razini 2012.) te 1,1 milijarda kuna za razne naknade (smanjenje od 0,3 posto).

.„To je naš prijedlog za 2013. godinu dok, s druge strane, postoje i prijedlozi iz Ministarstva gospodarstva da proračun za zdravstvo iduće godine bude 16 milijardi kuna“, naglasio je Varga. Dodao je da bi proračun od 20,6 milijardi kuna bio dosatatan kada bi se radilo o korporativnom upravljanju odnosno kada bi HZZO funkcionirao izvan državne riznice. Varga je naglasio kako je to tema o kojoj se kontinuirano raspravlja budući da sadašnji model HZZO stavlja u poziciju da samo transferira novac prema zdravstvenim subjektima, ali ne i da njime upravlja. Varga je govorio i o novim načinima ugovaranja za sljedeću godinu te je naglasio da su analize pokazale dosta nepravilnosti pri određivanju limita bolnicama. No, s druge strane, dodao je, postoje i problemi u samom sustavu pa je kao primjer naveo nepravilnosti prilikom fakturiranja bolnica prema HZZO-u.

„Neki su ravnatelji vrlo kreativni pa povećavaju fakture na način da na koncu ispada da se u nekim općim bolnicama rade kompliciraniji zahvati nego u kliničkim bolnicama, ali i unatoč tome neke od njih i dalje realiziraju 20 posto manje posla od ugovorenog“, naglasio je Varga. Dodao je i da su problem i liste čekanja na kojima je trenutno 540 tisuća ljudi po čemu ispada da je Hrvatska najbolesnija zemlja na svijetu.
„Liječnici moraju preuzeti odgovornost i pridržavati se kliničkih smjernica, a ne da pacijenti dobiju sve što si zamisle. Drugim riječima, kod nas se ne slijedi princip medicine zasnovane na dokazima, a ako se liječnici ne pridržavaju smjernica znači da krše ugovor koji imaju sa HZZO-om“, rekao je Varga.

Na savjetovanju je, među ostalim, bilo govora i o odlukama Upravnog vijeća HZZO-a koje je 31. listopada smanjilo vrijednost koeficijenta 1 po DTS postupku te ograničilo potrošnju posebno skupih lijekova.
„Smanjenjem koeficijenta bolnicama će se na godišnjoj razini direktno smanjiti prihod od dopunskog zdravstvenog osiguranja za četiri posto odnosno oko 50 milijuna kuna. A i limitiranje potrošnje skupih lijekova i, to s retrogradnom primjenom što se ne smije, negativno će se odraziti na poslovanje bolnica. Primjerice, ako neka bolnica mjesečno za skupe lijekove troši 3 milijuna kuna, ovom će odlukom samo u posljednjem kvartalu ove godine imati 1,3 milijuna kuna manje“, naglasio je Boris Lukovnjak, ekonomski savjetnik u UPUZ-u.