Višemjesečna natezanja oko izdvajanja budžeta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice napokon su, čini se, riješena.

Ministar zdravlja Siniša Varga potvrdio je u ponedjeljak da je s ministrom financija postigao dogovor o izlasku HZZO-a iz Riznice s početkom iduće godine.  Ministar financija Boris Lalovac, pak, dao je naslutiti i na koji način bi se taj plan trebao izvesti, a da  izdvajanje sustava koji proračunski teži oko 22 milijarde kuna ne izazove probleme  za središnju državnu blagajnu. U cijeloj priči oko izlaska HZZO-a cijelo je vrijeme, dakako, ključan parametar bila likvidnost proračuna.

Prema Lalovčevim najavama, ta operacija izdvajanja trebala bi uključivati otvaranje posebnog računa HZZO-a kod središnje banke, s tim da taj račun baš ne bi bio posve zaključan za potrebe riznice. Jer, za razliku od uplata zdravstvenih doprinosa koje su redovne i nisu pod utjecajem sezonalnosti, dinamika priljeva drugih vrsta prihoda u državni proračun nije baš ujednačena pa riznici u pijedinim mjesecima (posebice početkom godine) itekako znače stabilni oslonci poput novca od zdravstvenih doprinosa. Kompromisno rješenje koje je očito na pomolu, a koje je na tragu sita vuka i ovaca na broju, podrazumijeva međutim i određene zakonske prilagodbe do kraja godine.

Hoće li plan izlaska HZZO-a iz riznice uz ipak "meke granice" biti okvir uz koji će ministar Varga doista moći provesti obećanu zdravstvenu reformu sa znatnim uštedama kao krajnjim rezultatom, tek će se vidjeti. S obzirom na upravo objavljene nove brojke o stanju fiskalnog manjka i javnog duga prema novoj Eurostatovoj metodologiji, ne bi bilo dobro da to ispadne tek eksperiment. Jer, 'po novom' je dug opće države već lani bio na 75,7 posto BDP-a i na putu je da već ove godine probije 80 posto, a i deficit konsolidirane opće države veći je nego što se do jučer službeno računalo. Na kraju 2013. po novom je 5,2 posto BDP-a umjesto 4,9 posto BDP-a, a prema projekcijama Ministarstva financija manjak će ove godine iznositi 19 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a.

Poreznici poduzetnicima više neće u nadzor 'na prepad'

Lalovac:  Treba razlučiti utaje poreza od pogrešaka  

Porezni nadzori poduzetnicima više ne bi trebali biti izvor velika straha i stresa. Oni se odskora neće provoditi ad hoc ili 'na prepad' već će Porezna uprava unaprijed objavljivati kada i kome se sprema nadzor. Najavio je to ministar financija Boris Lalovac na radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. Govoreći o promjenama u radu i načinu komunikacije porezne administracije s poduzetnicima, Lalovac naglašava potrebu izgradnje partnerskog odnosa. Vjeruje da će uzajamno povjerenje i razumijevanje te transparentnost kao temelji te komunikacije rezultirati i razlučivanjem poreznih utajivača i nelojalne konkurencije od poduzetnika kojima se u primjeni i tumačenju poreznih propisa mogu dogoditi pogreške. Među ostalim, ubuduće će porezni nadzori i kraće trajati, a po njihovu završetku predviđaju se objave uočenih problema. U određenoj mjeri porezni će nadzori tako biti i edukativni, kaže Lalovac ističući da njihov primarni cilj nije kažnjavanje. Partnerski gard podcrtao je i podsjećanjem da s 2015. za dio (malih) poduzetnika kreće i plaćanje PDV-a po naplati.