U Hrvatskoj je u prethodne dvije godine zabilježeno ukupno 18 oboljelih osoba od virusne groznice Zapadnog Nila, a najviše slučajeva bilo je 2018., priopćili su u petak iz Hrvatskog zavod za za javno zdravstvo (HZJZ).
“Prve prijave oboljelih od groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj zabilježene su 2012. godine, kada je prijavljeno šest oboljelih. U Hrvatskoj je najveći broj prijava zabilježen 2018., 63 oboljelih, od kojih četiri sa smrtnim ishodom, dok je u 2023. prijavljeno 10, a 2022. osam oboljelih”, rekli su Hini iz HZJZ-a.
Riječ je o bolesti koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN) čiji su primarni rezervoar ptice, a na čovjeka se prenosi ubodom zaraženih komaraca.
“Prve prijave oboljelih od groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj zabilježene su 2012. godine, kada je prijavljeno šest oboljelih. U Hrvatskoj je najveći broj prijava zabilježen 2018., 63 oboljelih, od kojih četiri sa smrtnim ishodom, dok je u 2023. prijavljeno 10, a 2022. osam oboljelih”, rekli su Hini iz HZJZ-a.
Riječ je o bolesti koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN) čiji su primarni rezervoar ptice, a na čovjeka se prenosi ubodom zaraženih komaraca.
Zbog toga je pojava ove bolesti usko povezana sa sezonom aktivnosti komaraca, koja obično traje do kraja listopada. Groznica Zapadnog Nila ne prenosi sa čovjeka na čovjeka.
“Najčešće, u 80 posto slučajeva, infekcija prolazi bez simptoma, a u 20 posto slučajeva se razvije manifestna bolest, s uglavnom blažim simptomima koji nalikuju prehladi ili gripi, kao što su povišena temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima te ponekad osip”, ističu iz HZJZ-a.
Teža bolest ipak se može razviti u jedan posto slučajeva, uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima upale moždanih ovojnica/mozga (meningitis/encefalitis), te ponekad može završiti smrtnim ishodom.
Povećani rizik od težih oblika bolesti imaju osobe starije od 50 godina te osobe s oslabljenim imunim sustavom ili drugim kroničnim bolestima kao što su šećerna bolest, kronična bubrežna bolest i sl., navodi HZJZ.
Upotrebom repelenata, odgovarajuće odjeće, zaštitnih mreža na prozorima i vratima te boravkom u klimatiziranim prostorima, građani mogu smanjiti rizik od infekcije virusom Zapadnog Nila kao i od drugih bolesti koje prenose komarci kao što su malarija, denga ili chikungunya.
Pored mjera dezinsekcije koje se provode periodično u zajednici, HZJZ ističe važnost uklanjanja raznih nakupina vode na balkonima, terasama, u vrtovima i okućnicama jer su to mjesta za potencijalni razvoj legla komaraca. Uz to, potrebno je redovito prazniti nakupljenu vodu, koja se može naći u spremnicima vode, pliticama lončanica za cvijeće, odbačenim posudama i igračkama, automobilskim gumama, limenkama i sl., poručili su iz HZJZ-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu