Hrvatske željeznice razdvajaju se u četiri poduzeća – Infrastruktura, Putnički prijevoz, Cargo i Vuča vlakova, a njih će koordinirati krovna tvrtka Holding za poslovne usluge. Takve odluke donijela je Vlada na jučerašnjoj sjednici, a resorni ministar Božidar Kalmeta naglasio je kako je riječ o posljednjim odlukama koje Vlada donosi vezano uz restrukturiranje HŽ-a, a u skladu s prije donesenim zakonom o željeznici, odnosno zakonom o podjeli trgovačkog društva HŽ.

Otkup pšenice
Vladinom odlukom određeni su temeljni kapitali i djelatnosti tih tvrtki pa će tako HŽ infrastruktura, koja je registrirana za upravljanje, održavanje i gradnju željezničke infrastrukture imati temeljni kapita u iznosu 224,2 milijuna kuna, dok će društvo za prijevoz putnika HŽ Putnički prijevoz imati temeljni kapital u iznosu 379 milijuna kuna, a za prijevoz tereta HŽ Cargo 341 milijuna kuna. Najveći temeljni kapital, 380 milijuna kuna, određen je za HŽ Vuča vlakova. Kalmeta je istaknuo da će nakon ove odluke uslijediti registracija na Trgovačkom sudu, a potom će oko 14 tisuća radnika HŽ-a svoje ugovore o radu prenijeti na novoosnovana poduzeća. To je bio nužan korak za HŽ, koji ide u dobrom pravcu postizanja konkurentnosti za vrijeme kada će se u Hrvatskoj liberalizirati željeznički sektor, kazao je Kalmeta naglasivši kako restrukturiranje željeznica već daje rezultate pa je tako naveo kako je u prvih šest mjeseci putnički promet povećan za 7 posto, a u prijevozu tereta HŽ bilježi rast 10 posto. Zahvaljujući Uredbi o tržišnom redu za pšenicu, kako je prokomentirao ministar poljoprivrede Petar Čobanković, pitanje otkupa pšenice prestaje biti političko pitanje jer će cijena biti određivana na tržištu a ne administrativno. Uredbom je određena zajamčena cijena po kojoj će Ministarstvo gospodarstva provoditi interventni otkup, a iznosi 75 lipa po kilogramu. Čobanković je istaknuo na sjednici kako se na tržištu postiže cijena od 82 do 85 lipa po kilogramu, te procjenjuje da će stoga državi ove godine biti ponuđen tek manji iznos, oko dvije tisuće tona.

Manji uvoz jabuka
Ministar Čobanković izvijestio je Vladu i o provedbi programa poticanja gradnji hladnjača s kontroliranom atmosferom. Izdvajanjem 16,1 milijun kuna za subvencioniranje osam takvih hladnjača, ukupne vrijednosti gotovo 120 milijuna kuna, postignuto je znatno povećanje kapaciteta skladišnih prostora, za oko 33 tisuće tona. Zahvaljujući tom programu, uvoz jabuka u Hrvatsku lani i u prvoj polovici ove godine doslovno se prepolovio, istaknuo je Čobanković uzevši to kao argument za nastavak gradnje još oko 7 tisuća tona takvog novog skladišnog prostora, a za što će se izdvojiti 5 milijuna kuna.

Plinovod Pula – Karlovac u rujnu

Plinofikacija Hrvatske ostvaruje se prema svim planovima i zacrtanim rokovima, izvijestio je Vladu ministar gospodarstva Branko Vukelić najavivši da će do konca rujna biti završeni radovi na magistralnom plinovodu Pula -Karlovac, koji će u listopadu biti priključen na plinovodni sustav. Završena je i gradnja magistralnog plinovoda Kutina – Slavonski Brod i Zagreb istok – Kutina, dok bi plinovod Lučko – Ivanja Reka trebao biti gotov i pušten u pogon do 18. prosinca. Vukelić je ocijenio da se sve odvijalo predviđenom dinamikom, te da će se tako nastaviti i u drugoj fazi, i da će projekt biti završen do 2011. godine.

Saniraju se 162 odlagališta

Vlada jučer je pohvalila rad Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u prošloj godini, koji je lani prema riječima direktora Fonda Vinka Mladinea radio na čak 500 projekata sa 261 jedinicom lokalne uprave i samouprave, kojima su proslijeđene čak 1,43 milijarde kuna bespovratnih sredstava pomoći. Prema riječima resorne ministrice Marine Matulović-Dropulić, u Hrvatskoj se saniraju 162 odlagališta što se, tvrdi, nije dogodilo u posljednjih pola stoljeća. Posebno zadovoljstvo iskazala je ostvarenim rezultatima u skupljanju ambalažnog otpada – do sada je, naime, prikupljeno 320 milijuna komada ambalaže čime je, kako tvrdi Matulović-Dropulić – očišćena Hrvatska. Cilj je, kako ističe, nastaviti s tim projektom, ali i na isti način postupati i sa starim automobilima, gumama i papirom, te tako smanjiti otpad do 50 posto. Saboru je Vlada na potvrđivanje uputila Međunarodnu konvenciju o odgovornosti za onečišćenje mora pogonskim uljem po kojoj bi se za sve vrste brodova propisala odgovornost i tražila naknada štete u slučaju takvog onečišćenja, uključujući i vlasnike brodova.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe