Nakon što je ministar financija Slavko Linić na izvanrednoj konferenciji zatražio očitovanje poslodavaca o predstečajnim nagodbama, Hrvatska udruga poslodavaca jasno je poručila kako nikada nije bila protivnik tog Zakona, ali traže njegove korekcije zbog zaštite vjerovnika.

Izmjene Zakona u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, povjeravanjem sudovima da prikupljaju prijave tražbina i utvrđuju ih, prvi su Linićevi ustupci pravnicima. Iako je premijer Zoran Milanović potvrdio da će zakon biti privremen, nagađa se da će uz podršku struke izvesti korjeniti zaokret, pa i da predstečaj u cijelosti prijeđe u sudsku nadležnost. U svakom slučaju, nakana Vlade da reformira Zakon podudarna je s očekivanjima poslodavaca. Namjeru zakonodavca, rješavanje nagomilanih problema i dugovanja u gospodarstvu, i dalje ocjenjuju dobrom. No, sporno je, ističu, što o pravima vjerovnika ne odlučuje novisni i nepristrani sud.

"Nagodbe provode vijeća koja imenuje ministar financija; o žalbama odlučuje Ministarstvo financija, koje se u postupcima pojavljuje i kao vjerovnik, a nema jasnih kriterija na temelju kojih država otpisuje svoja potraživanja pojedinom dužniku", zamjera HUP.Prema HUP-u treba prekinuti s praksom učestalih izmjena zakona, te sveobuhvatnom intervencijom omogućiti pravnu sigurnost svih dionika. Ona bi trebala donijeti i šire ovlasti povjerenika u ispitivanju tražbina, omogućiti vjerovnicima osporavanje tražbina, te uvođenje novog tijela koje bi štitilo zajedničke interese vjerovnika i imalo ovlasti procjene valjanosti plana restrukturiranja. Ključni zahtjev HUP-a glede zaštite prava vjerovnika uživa podršku pravne struke. Ipak, pravnici bi da predstečaj prijeđe u cijelosti u nadležnost Trgovačkih sudova.

Akademik Jakša Barbić, primjerice, svoju će analizu nekolicine ključnih normi predstečajnog zakona koje omogućuju zlouporabe iznijeti u utorak pred Nacionalnim vijećem za borbu protiv korupcije u Hrvatskom saboru. Ne ulazeći u pojedinačne slučajeve, nego na razini potencijalnih malverzacija zahvaljujući manjkavim zakonskim rješenjima, Barbić će među ostalim istaknuti fazu prijave, odnosno osporavanja tražbina, te njihovog otpisivanja. Pred Vijećem će govoriti i profesorica Jasnica Garašić, te umirovljeni profesor Mihajlo Dika. On je još lani prognozirao da će cijeli postupak predstečajne nagodbe brzo morati završiti u nadležnosti sudova. Potrebu za predstečajem, ali uz potrebne zakonske izmjene, opravdavaju brojke iz dosadašnjih postupaka.

Tako je u prvoj godini primjene spašeno 12.749 radnih mjesta kroz 594 nagodbe, od čega oko 8000 u malim i srednjim tvrtkama. Ukupni otpisi iznose sedam milijardi kuna, a osam milijardi izvršava se kroz nagodbu. Time bi državni vjerovnici naplatili 69 posto tražbina, a banke 62 posto. Najveći teret predstečaja snose dobavljači – naplatit će tek 41 posto potraživanja. Ukupan nagođeni iznos je 53 posto, dok je u stečaju, prema studiji Svjetske banke, tek 30 posto, s time da država ubere svega 10 posto. Zajedno s dugotrajnošću stečajeva Hrvatsku to stavlja u rang izrazito nekonkurentnih zemalja.