Na krilima snažnog ubrzanja realnog prometa u trgovini na malo u prvom kvartalu, koji je dosegnuo 7,6 posto na godišnjoj razini, kao i oporavka industrije nakon pada u trećem lanjskom kvartalu, skoka investicija te snažnijeg pada uvoza u odnosu na izvoz, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić očekuje rast BDP-a od 3,3 posto u zadnjem kvartalu 2023.

Na razini cijele godine rast bi, pritom, trebao dosegnuti 2,6 posto “po čemu Hrvatska ostaje pri samom vrhu na razini Europske unije”, ocjenjuje. Takva očekivanja pripisuje u mnogome robusnom tržištu rada te “svojevrsnom potrošačkom ‘boomu'”, koji će se još neko vrijeme nastaviti.

U Udruzi poslodavaca u drugoj polovini godine računaju na određeni oporavak izvoza roba zahvaljujući kojem bi se i ispod 2024. mogla podvući crta pod sličan rast BDP-a od 2,5 posto. “Više cijene energenata uz nekonkurentan porezni tretman srednjih i viših plaća nepovoljno utječu na konkurentnost hrvatskih poduzeća i privatne investicije”, ocjenjuju i napominju da u tome vide “izazov za brži rast u srednjem roku”.

“Konkurentnost treba graditi i kroz jačanje ljudskih kapaciteta kroz usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja uz ciljanu imigracijsku politiku”, napominju u redovnoj publikaciji Fokus tjedna. Dodaju da novi Zakon o strancima donosi “dobrodošlu fleksibilnost” kroz produljenje radnih dozvola, digitalizacija ubrzava administrativne postupke, no Hrvatska treba i snažniju platformu za privlačenje visokokvalificiranih radnika s trećih tržišta.