Informacije o blagim rezovima u proračunu koje su izišle nakon prvog sastanka premijerke sa stranačkim predsjedništvom i koalicijskim partnerima nisu naišle na dobar prijem kod poslodavaca. Smatraju da su uštede od svega milijardu kuna te još dvije milijarde kuna preraspodjela neprimjerene situaciji te ne odustaju od staroga zahtjeva o uravnoteženju javnih financija, odnosno svođenju deficita na nulu, što dakle podrazumijeva uštede od najmanje 15 milijardi kuna.

Ključne preporuke
Iako Vlada za taj manevar više nema cijelu godinu na raspolaganju, poslodavci i dalje tvrde da je takav rez na rashodovnoj strani još uvijek moguć, pod pretpostavkom Vladine odlučnosti. Takav stav formuliran je na sastanku najšireg radnog tijela Hrvatske udruge poslodavaca – Vijeću članica, koje je podržalo i odluku Izvršnog odbora da se premijerki uputi pismo s nekoliko ključnih preporuka velikog broja industrijalaca i bankara. “Od premijerke tražimo hitan sastanak i to prije nego što prijedlog rebalansa krajem tjedna dođe na Vladu”, kaže Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članica HUP-a dajući jasno do znanja da poslodavci žele aktivan utjecaj na ključne poteze u ekonomskoj politici u državi. Naime, zahtjev za hitnim, čvrstim rebalansom, koji pritom ne bi značio uravnoteženje uz povećanje poreznog opterećenja, je prvi među njima. Kao podršku takvom odlučnom rebalasu poslodavci novoj premijerki Jadranki Kosor sugeririraju da i dalje drži otvorenom opciju suradnje sa Međunarodnim monetarnim fondom, odnosno započne razgovore o mogućem aranžmanu ako bi bio potreban za održanje makroekonomske stabilnosti, smanjivanje deficita i održavanje likvidnosti sustava. Od nje očekuju i utvrđivanje operativnih mjera za ublažavanje krize te pomoći gospodarstvu u uvjetima nelikvidnosti. Za to je, smatraju nužno i kadrovsko pojačavanje Vlade u gospodarskim sektorima. Iako se ti zahtjevi, posebice onaj o punom uravnoteženju javnih financija u situaciji kada se kalkulira o mogućem podizanju deficita na razinu između tri i četiri posto, što u krajnjoj granici znači i potencijalni deficit od 12 mlrd. kuna, čine maksimalističkim, i unutar Vlade ima pristalica jačih rezova pri ljetnom rebalansu. “Još ništa nije zaključeno jer smatramo da postoji potreba za većim rezovima” kazao nam je u srijedu dopodne prije još jednog kruga razgovora o rebalansu utjecajan član Vlade i vrha HDZ-a. Dodaje da se do subote i sjednice Vlade s koje bi prijedlog mogao biti upućen u Sabor još štošta može staviti na stol, kako bi i štednja i preraspodjele po resorima bile već u prvom mahu ozbiljnije nego se o njima kalkuliralo nakon prvog sastanka Koalicijskog vijeća.

Naplata trošarina
Nova opterećenja su ipak izvjesnija nego se to činilo, ali samo u trošarinama. U Vladi se ipak ponovo razmišlja o naplati trošarina na SMS poruke koje bi, ako se uzme u ubzir da ih se u jednom kvartalu pošalje preko 900 milijuna, donijele kvartalni proračunski prihod od 100 milijuna kuna.

Javna poduzeća

Kraći rokovi plaćanja
Što se tiče moguće podrške gospodarstvu, ono o čemu se sada razmišlja je ponovno pretresanje stanja u javnim poduzećima kako bi se rokovi plaćanja do rujna sveli u prihvatljive okvire. Vlada će, doznajemo, pokušati pogurati kreditne aranžmane jer uprave javnih kompanija to nisu u stanju ili ne žele. Konkretno, pronio se glas da mađarski vlasnici Ine ne žele u ovom trenutku novo zaduživanje, nego će pribjeći oštrijim unutarnjim rezovima zbog čega je, navodno, ranije dogovarani aranžman na “čekanju”.