Premda se od ulaska u EU u poljoprivredu slilo gotovo deset milijardi eura potpora, Hrvatska proizvodi sve manje hrane, a uvoz snažno raste, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u novom Fokusu tjedna.

U takvim početnim pozicijama aktualna energetska kriza ponovno povećava rizik rasta cijena hrane, dok FAO indeks doseže četverogodišnji maksimum, a cijene umjetnih gnojiva vraćaju se na razine iz energetske krize 2022., upozoravaju analitičari Ivan Odorčić, Josipa Filaković i Hrvoje Stojić.

Vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje prošle godine bila je oko 14 posto niža nego 2013., prije ulaska Hrvatske u EU, dok je produktivnost rada pala oko 19 posto. Istodobno je deficit poljoprivredno-prehrambene razmjene gotovo utrostručen i dosegnuo tri milijarde eura, odnosno 3,1 posto BDP-a.

Jaz uvoza voća i povrća

Posebno zabrinjava stanje u segmentu voća i povrća. Hrvatska je lani izvezla oko 230 milijuna eura voća i povrća, dok je uvoz dosegnuo gotovo 738 milijuna eura. Trgovinski deficit u toj kategoriji povećan je u 12 godina s oko 205 milijuna eura, na razinu veću od pola milijarde eura godišnje.Iz HUP-a upozoravaju da se poljoprivredna politika godinama vodila administrativno i proceduralno, s fokusom na povlačenje europskih sredstava, dok su proizvodnja, produktivnost i dugoročna samodostatnost pale u drugi plan.

Jasna strategija

U analizi se navodi da Hrvatska raspolaže s oko 1,15 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je više od 830 tisuća hektara oranica, a država upravlja s oko 370 tisuća hektara zemljišta, od kojih velik dio i dalje nije u funkciji proizvodnje. Trošak rada u poljoprivredi lani je porastao 12,1 posto, višestruko brže od rasta proizvodnje.

Najveće poljoprivredne kompanije povećale su ulaganja prosječno 12,4 posto godišnje u posljednje tri godine, dok su poslovni prihodi rasli svega 1,7 posto, a neto dobit 1,3 posto godišnje. Podsjećaju da je Državni ured za reviziju već je upozorio da Hrvatska, unatoč visokoj apsorpciji EU novca, nije ostvarila dovoljno vidljiv rast proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti.

Stoga Poslodavci traže jasnu strategiju proizvodnje hrane, upravljanja zemljištem i razvoja prehrambene industrije. Predlažu da državno zemljište postane razvojni alat koji će se dodjeljivati proizvođačima koji ulažu i zapošljavaju, uz dugoročnu sigurnost korištenja. Traže i usmjeravanje potpora prema tržišno orijentiranoj proizvodnji, smanjenje administrativnih i fiskalnih opterećenja te porezno rasterećenje osnovnih prehrambenih proizvoda.

“Bez predvidivog regulatornog okvira i jasnih razvojnih prioriteta Hrvatska neće uspjeti zaustaviti pad domaće proizvodnje hrane ni smanjiti rastuću ovisnost o uvozu”, poručuju.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene