Prijedlog reforme rezultat je višemjesečnog rada Radne skupine HUP-a za poreznu reformu, a osnovni cilj je povećanje konkurentnosti hrvatskog tržišta rada. Predstavnici poslodavaca naglašavaju kako Republika Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima Europske unije, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, kao i privlačenja nove. Osnovni razlog jesu upravo visoka opterećenja na plaće, koja predstavljaju ogroman teret za poslodavce i onemogućuju značajan rast prihoda svim zaposlenicima, a osobito onim visokokvalificiranim, zbog čega oni sve češće odlaze u inozemstvo ili odabiru rad na daljinu za strane poslodavce.

„Visoko opterećenje plaća i dalje predstavlja ogroman teret za nas poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina“, naglasio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik uprave Plive Mihael Furjan.

Mladen Novosel

‘Cilj je da prosječna plaća u Hrvatskoj bude 1500, a minimalac 750 eura’

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić upozorio je kako se unatoč padu broja stanovnika od 10 posto, koliko je pokazao zadnji popis, apsolutni broj zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru povećao se za 100 000. „Hrvatska udruga poslodavaca smatra kako je jedini put prema dugoročnoj održivosti hrvatskog gospodarstva značajno povećanje broja zaposlenih u privatnom sektoru. Kako bismo ovo postigli, nužno je premjestiti fokus porezne presije s rada“, naglasio je Zorić.

Dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a okupljenima je predstavila prijedlog reforme, kojoj je osnovni cilj povećanje neto dohotka svim zaposlenima u Republici Hrvatskoj, kao i povećanje ukupne zaposlenosti, prvenstveno u privatnom sektoru. Ti su ciljevi, tvrdi Tomić, ostvarivi su kroz izmjene u kratkom i u srednjem roku.

Izmjene u kratkom roku trebale bi biti provedene već tijekom ove godine, a uključivale bi porezno rasterećenje rada, i to povećanjem neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5000 kuna, smanjivanjem niže stope poreza na dohodak s 20 posto na 15 posto, kao i zadržavanjem više stope poreza na dohodak od 30 posto, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30 000 na 50 000 kn. „Ovime bi se zadržala progresivnost u sustavu, ali i omogućilo rasterećenje visokokvalificiranim radnicima ‘u sredini’ koji su nužni za unapređenje ekonomske slike u cijelosti“, pojasnila je Tomić. Međutim, naglasila je kako intervencije u porezni sustav mogu imati samo ograničeni učinak, budući da više od 30 posto ukupnog troška rada na gotovo svim razinama plaća čine doprinosi.  HUP smatra kako su izmjene sustava doprinosa nužne već u kratkom roku, i to smanjivanjem stope doprinosa za prvi mirovinski stup na 13 posto te smanjivanjem stope za zdravstveno osiguranje na 15 posto.

„Realno je za očekivati da će predložene izmjene dovesti do povećanja zaposlenosti i broja osiguranika te potaknuti potrošnju i prihode od PDV-a, o kojem ionako najviše ovisi državni proračun“, dodala je Tomić.

Prijedlog reforme komentirao je i Hrvoje Josip Balen iz Algebre, predsjednik udruge HUP- ICT. On je upozorio kako svake godine raste broj visokokvalificiranih pojedinaca koji odustaju od klasičnih ugovora o radu i okreću se alternativnim oblicima rada, koji su često višestruko povoljniji za poslodavce. „Ova situacija posebno je česta u određenim sektorima u kojima su plaće više, kao što je ICT sektor, a uvelike pogoduje stranim tvrtkama koje nisu prisutne na domaćem tržištu, ne plaćaju relevantne poreze i druga davanja, već isključivo na ovaj način „zapošljavaju“ radnike iz Hrvatske“, poručio je Balen.

Prilikom predstavljanja reforme, Mihael Furjan posebno je istaknuo kako je uvjeren da svi socijalni partneri u Republici Hrvatskoj, uključujući i Vladu, radnike i poslodavce dijele isti cilj, a to je sigurna budućnost za mlade kroz stvaranje što većeg broja kvalitetnih radnih mjesta. Zbog toga će prijedlog reforme u idućih nekoliko dana predstaviti i Ministru financija Zdravku Mariću.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost