Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede predlaže da se visina zakupa državnog zemljišta određuje tako da zakupci koji su stvarni proizvođači zadrže subvencioniranu cijenu zakupa, a ostalima, među kojima su lovci na poticaje, zakupnina bi se povećala tri puta.

Prema prijedlogu koji dolazi iz HUP-a, visina zakupa državnog zemljišta određivala bi se tako da zakupci koji proizvode i prerađuju ili proizvode i predaju robu na preradu unutar određene kilometraže od zemljišta ili pod etiketama kao što su Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko i sl. zadržavaju subvencioniranu cijenu zakupa.

Svim ostalim zakupcima cijena zakupa povećala bi se tri puta. Predlažu da se taj model primijeni i na zakupe privatnog zemljišta, uz državnu subvenciju zakupa za one koji prerađuju ili predaju proizvode u skladu s tim kriterijima.

Sa samo 40 milijuna eura moguće je subvencionirati 200 tisuća hektara oranica s 200 eura po hektaru, tvrde poslodavci. Kažu i da bi prema predloženom modelu na subvencioniranim površinama “siva” poljoprivreda bila gotovo nemoguća, a iznos uložen u subvencije višestruko bi se vratio.

Naime, navode u HUP-u, lovcima na poticaje onemogućuje se trenutačno pozitivna kalkulacija između cijene državne zemlje i primljenih potpora. Poslodavci kažu da bi se predloženim modelom obuhvatilo između 400 i 500 tisuća hektara najkvalitetnijeg državnog i privatnog zemljišta i stvorila snažna zemljišna i sirovinska osnova bez koje siguran i ubrzan rast domaće proizvodnje i prerade nije moguć.

Upozoravaju da je, unatoč slijevanju stotina milijuna eura iz EU-ova i domaćeg proračuna u domaću poljoprivredu, Hrvatska među vodećim zemljama u Europskoj uniji prema uvozu hrane po stanovniku, dok je istodobno više stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta neobrađeno.