Udruga novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca iznenađena je najavom da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja već od petka, prvog dana poskupljenja dnevnih tiskovina, vodi istragu o detaljima i uvjetima u kojima se dogodilo to poskupljenje.

Zamjenik ravnateljice Agencije Nikola Popović izjavio je kako će se istragom obuhvatiti i poduzetnike koji su sudjelovali u zajedničkom poskupljenju, a posebice će se ispitati i uloga Udruge novinskih izdavača. “Ne vidim nikakve realne osnove za takve istrage, jer nikakvog kartelnog djelovanja u smislu formiranja cijena nije bilo, a to će Agencija, siguran sam, na kraju i utvrditi”, prokomentirao je za Poslovni dnevnik predsjednik Udruge novinskih izdavača Marijan Beljan informaciju iz medija. Argumentirajući svoj stav pojašnjava kako nisu svi izdavači s jedne strane povisili cijenu novina, a niti su to učinili istodobno. Dapače, najnakladniji dnevni list, 24 sata, prvi je povisio cijenu, i to za 33 posto, dok je regionalni dnevni list Slavonski dom upravo prepolovio cijenu sa šest na tri kune! Nakon što je Tisak kao najveći distributer novina u Hrvatskoj promijenio izdavačima opće uvjete distribucije, a o čemu se podsjeća Beljan, Udruga novinskih izdavača prije mjesec dana javno očitovala i upozorila da će novi uvjeti dovesti u pitanje poslovanje i opstanak pojedinih izdavača, svatko je od izdavača samostalno donosio odluku na temelju svojih kalkulacija o poskupljenju. Od 1. kolovoza skuplje su za 16,6 posto, odnosno za jednu kunu Večernji list, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Sportske novosti, dok je Poslovni dnevnik zadržao cijenu od 6 kuna, a cijenu od 10 kuna nije mijenjao ni drugi poslovni dnevnik na tržištu, Business.hr. Sličan potez u pogledu cijena uskoro će povući i izdavači tjednih, te mjesečnih izdanja, no o tome se, kako kažu u Udruzi novinskih izdavača, odlučuje u svakoj pojedinoj tvrtki.

Svakome od izdavača povećanje cijene, koje se nisu mijenjale od 2001. godine, krajnji je potez, no uz nove uvjete Tiska, koji se također mijenjaju prvi put u sedam i pol godina, izdavači tvrde kako, jednostavno, više nemaju rezervi. Beljan to ilustrira i promjenom koja se u tom vremenu dogodila u strukturi prihoda u kojoj je posljednjih godina sve manji udjel od prodaje, dok značajno rastu oni od marketinga, a sličan trend imali su, kaže, gotovo svi izdavači. No, zbog globalne recesije nastavak rasta prihoda od oglasa više nije realno očekivati i uz poskupljenje distribucije i rast ostalih troškova neminovno je bilo dizanje cijene novina. Beljan je, kaže, posebice iznenađen da se iz antimonopolske agencije povlači pitanje uloge Udruge novinskih izdavača budući da se ona primarno bavi problematikom kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, te pripremom zakona o medijima i zakona o autorskom pravu, dok je pitanje cijene novina stvar poslovne politike. Udruga je, u konkretnom slučaju, samo upozorila na činjenicu da je novim uvjetima na tržištu cijela branša dovedena u nezavidan položaj. Iz AZTN-a su, inače, poručili da nije moguće prejudicirati ishod ispitivanja koje Agencija u ovom slučaju provodi. Ipak, znakovitim u tom konktekstu može se iščitati njihov navod da “praksa pojedinih zemalja EU ukazuje da se u nekim slučajevima može raditi o postupanjima koja nisu nužno protivna pravu i politici tržišnog natjecanja s obzirom na poseban društveni interes”, a to “mogu biti i cijene novina”, odnosno “očuvanje slobode tiska”.