Hrvatske šume nećemo prodati, no veliki su izgledi da ćemo drvnu sirovinu iz njihova portfelja uskoro na pladnju isporučiti inozemnom kapitalu kroz izvoz trupaca. Zaključak je to koji je nametnula završna rasprava o novom Zakonu o preradi i uporabi drva, proizvodima od drva i namještaju, održana u Ministarstvu poljoprivrede. Zakon je, naime, sudionike uključene u ocjenu njegove (ne)održivosti prije slanja Saboru na usvajanje podijelio u dva suprotstavljena tabora.

Inspektori novi teret

Čak 88 posto šuma u vlasništvu je države, a odlukom da je 70 posto ukupne godišnje proizvodnje drvne sirovine rezervirano za tvrtke koje posluju na hrvatskom tržištu te proizvode namještaj i ostali asortiman visoke dodane vrijednosti dugoročno se štiti i nacionalni i interes lokalnoga gospodarstva, tvrde autori zakona – povjerenstvo u kojem su predstavnici nekoliko ministarstava, drvne industrije te znanstvenih institucija i strukovnih komora.

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Gospodarska i Obrtnička komora te klaster Hrvatski interijeri zakon su negativno ocijenili. Smatraju da uvođenje licencija poskupljuje poslovanje, nepotrebno se duplira i inspekcijski nadzor, a zadire se i u ustavno pravo vlasništva. Nitko od njih, međutim, piscima teksta  zakona usporedno s osporavanjima nije ponudio moguća rješenja. 

Marija Šutina Kujundžić iz HUP-a ističe da bi se rad novih inspektora nepotrebno ispreplitao s Državnim inspektoratom, a trošak njihova rada novi je teret gospodarstvu.

Uvođenje licencija ona vidi kao udar na slobodu poduzetništva. “Neprihvatljivo je zakonom određivati tko može izvoditi stručne radove, pa to još onda ograničiti isključivo na inženjere drvne tehnologije, koje je licencirala Hrvatska komora inženjera i tehničara u šumarstvu i drvnoj industriji. Poslodavac ulaže svoj kapital i mora imati slobodu u odluci koga će zaposliti, možda netko ocijeni da će mu elektroinženjer biti korisniji”, kaže Šutina Kujundžić. Smatra da je “pogrešno što se u zakonu proizvodnja namještaja veže uz preradu drva”.

Strateški sektor

Gotovo istovjetne zamjerke, prema riječima Petra Ćurića, ima i HGK. I on smatra da poslodavce ne treba ograničavati u izboru zaposlenika jer novi zakon potencira zapošljavanje isključivo inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

“Obrtnici strahuju da zakon donosi samo troškove i sankcije”, iznio je stav HOK-a Ivica Štambuk upitavši zašto se štiti drvna, a ne metalna industrija. “Na početku pregovora 2006. iz Europske komisije jasno su nam dali na znanje da svaka članica može izabrati strateški sektor, odrediti proizvodnju od nacionalnog interesa. Kako je u vlasništvu države 88 posto šuma, a mnoge tvrtke su već na rubu stečaja, odlučeno je da se štiti drvna, a ne metalna industrija, za koju nemamo sirovinsku bazu”, objasnio je Robert Lacić iz Ministarstva poljoprivrede. “Ne usvojimo li zakon prije prvog srpnja, domaće tvrtke ostat će bez sirovine pred naletom kapitalno moćnih stranih kupaca”, upozorio je, a protivnike licencija podsjetio da su nedavno i dadilje dobile tu obvezu.

U vremenskom škripcu

“Sadašnji višegodišnji ugovori tvrtki s Hrvatskim šumama o opskrbi sirovinom na staklenim su nogama. Ne usvojimo li zakon prije ulaska u EU, te ugovore će ukinuti ili naša Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ili EK. Tržište drvne industrije procjenjuje se na oko osam milijardi kuna. Hoće li netko odgovarati za štetu ako ta vrijednost završi u izvozu trupaca, a ne kod hrvatskih proizvođača namještaja?”, upozorava direktor Drvnog klastera Marijan Kavran. Zakon želi ukinuti sivo tržište, kroz koje godišnje nestane 600 do 800 tisuća kubika drvne sirovine, a lobijima koji na tome profitiraju ne odgovara uvođenje reda, ističe Kavran.