Dok premijer Andrej Plenković tek planira od Mađara otkupiti četvrtinu Ine, čelnik Hrvatskog telekoma Davor Tomašković uspio je za 123,5 milijuna eura od najvećeg mađarskog operatera Magyar Telekoma preuzeti većinski udio od 76,53 posto u Crnogorskom telekomu.  Prva priča možda ima još nejasnu političku pozadinu, ali druga stoji na čvrstoj ekonomskoj računici.

HT bi 2017. godinu, kao rezultat svoje prve akvizicije u Jadranskoj regiji, trebao zaključiti s gotovo 100 milijuna eura većim prihodom. Uspije li zaključiti transakciju do kraja siječnja, a izvori bliski kompaniji uvjeravaju nas da je to vrlo izvjesno, to bi značilo, da će po prvi put od početka krize najveći operater u Hrvatskoj poslovnu godinu potencijalno zaključiti s dvoznamenkastim rastom.  Prihod bi mu se vratio na razinu od milijardu eura i s kvalitetnom perspektivom daljnjeg rasta. Međutim, kako doznaje Poslovni dnevnik, to je tek prva stepenica u potpuno novoj budućnosti HT-a. Iz lokalne, kompanije orijentirane isključivo na hrvatsko tržište, HT otvara novo poglavlje, pretvorit će se u regionalnu kompaniju i time krenuti putem Agrokora, Atlantica, Adrisa, Roglića, Podravke, M SAN grupe i drugih domaćih igrača koji prihodovno više ne ovise isključivo o domaćem tržištu.

Deutsche telekom je, kako neslužbeno doznajemo, Davoru Tomaškoviću nakon samo dvije godine vodstva dopustio ono što Ivici Mudriniću nije pošlo za rukom ni nakon 16 godina vođenja HT-a, i to u vrijeme dok je kompanija raspolagala i većim budžetom.  Naši izvori tvrde da je HT u očima DT-a sada nasljednik Magyar Telekoma. To znači da HT, koji na preuzimanju u Crnoj Gori radi već godinu dana, ispituje teren i za širenje u Makedoniju gdje je Makedonski telekom također u večinskom vlasništvu Magyar Telekoma. Posljednjih desetak godina Magyar Telekom bio je uzdanica DT-a u regiji, ali se sada zbog nagomilanih obveza orijentira na domaće tržište i konsolidaciju bilance.

Izvori bliski HT-u o tome nisu željeli govoriti. No, ističu da je jasan cilj HT-a da bude najveća telekomunikacijska kompanija u Jadranskoj regiji. HT zbog toga i dalje s velikom pozornošću gleda što će se dogoditi u Sloveniji, gdje je tamošnja vlada stopirala već započet proces privatizacije Telekoma Slovenije, a u kojem je upravo HT bio glavni kupac. Zatim, HT ispituje postoji li realna mogućnost da naslijeđeni manjinski udio u HT-u Mostar kroz privatizaciju, napokon poveća i time počne graditi snažniju prisutnost u BiH. HT se već natjecao i za kupnju Pošte i telekomunikacija Kosova, da bi se zatim povukao iz tog natječaja, a Vlada prodala svoj udio fondovima.  

U novoj podjeli snaga između Magyar Telekoma i HT-a ostaje mogućnost i da upravo najveći operater u Hrvatskoj postane kompanija preko koje će DT ići u nove natječaje za privatizaciju Telekoma Srbije. "Naš je cilj da dioničarima, a tu treba naglasiti da HT nije samo u vlasništvu DT-a, već da je gotovo polovica kompanije u vlasništvu malih i institucionalnih investitora koji svojim udjelima trguju na Zagrebačkoj burzi, da želi dalje svima njima donositi više, dakle stalno raditi na povećanju vrijednosti kompanije", kaže naš izvor. I dok u HT-u vide veliku priliku u jačanju biznisa s mobilnom telefonijom i internetom u Crnoj Gori, te sinergije u nabavi i pristupu tržištu, sigurno je da će najveći hrvatski telekom operater u regiji igrati i u drugim industrijskim vertikalama.

Prije svega to znači da će jedan od prvih dobitnika kupnje Crnogorskog telekoma biti njegov informatički div Combis. Regionalno širenje otvara mogućnost i da se HT pretvori u međunarodnog igrača u  energetici, kroz prodaju struje, a potencijalno i plina, da svoju lokalnu, hrvatsku mrežu punionica električnih automobila internacionalizira, da u regiju iskorači medijski, zatim kroz cloud usluge, te da počne i po regiji raditi projekte pametnih gradova. Ni o ovome u izvori bliski HT-u zasad ne žele preciznije govoriti, ali sa smiješkom navode da je točno da imaju više poslovnih vertikala. Crnogorski Telekom tržišni je lider u fiksnim telekomunikacijama s udjelom od 93,56 posto. U mobilnim je drugi s 32,7 posto udjela, iza Telenora. HT želi to izmijeniti. Ima 588 zaposlenih i 2015. je zaključio s 98,6 mil. eura prihoda.
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost