U razdoblju dok vatrogasne mjere stabilizacije globalnih financija ne “prorade”, svjetska bi tržišta mogla potonuti dodatnih dvadeset posto, prognoza je glavnog MMF-ova ekonomista i jednog od najznačajnijih svjetskih makroekonomista Oliviera Blancharda.

Nakon što dotaknu dno, situacija će se na tržištima preokrenuti. Primijeni li se prognoza na Hrvatsku, iako nijedno tržište nije specificirano, to bi značilo da bi dvije najlikvidnije dionice, HT i Ina, mogle potonuti ispod 175 kuna, odnosno 1720 kuna, a CROBEX zaroniti ispod 1770 bodova. “Prema najgorem scenariju, vlade će trebati još nekoliko tjedana za poduzimanje pravilnih mjera, a tržišta bi mogla pretrpjeti još 20 posto gubitaka. Zatim će se sve preokrenuti”, rekao je Blanchard. Ipak, šanse za izbijanje Velike depresije, krize koja je tridesetih u SAD-u dobar dio stanovništva dovela do ruba gladi “praktično su jednake nuli”, rekao je Blanchard. Za uzdrmanu Zagrebačku burzu (na kojoj se već razmišlja o zatvaranju trgovine dok ne prođe panika) i preplašene ulagače dodatan pad od 20 posto značio bi pad dioničkog indeksa CROBEX ispod (najnovije po redu) psihološke granice – na 1767,6 bodova. CROBEX je inače ovu godinu počeo na razini od 5245 bodova i do petka izgubio na vrijednosti 57,9 posto. Samo u posljednjih mjesec dana indeks je izgubio gotovo 35 posto, a u posljednjem tjednu dodatnih 36 posto. U crnom scenariju, do prošle godine najpopularnija, “narodna” dionica HT-a vrijedila bi manje od 175 kuna, pa bi svatko tko bi je u tom trenu prodavao bio na gubitku od 100 kuna u odnosu na njezinu cijenu iz IPO-a, a izvrsno bi prošli svi koji bi tada bili na strani kupnje. Za razliku od HT-a, vlasnicima Ine koji su dionicu kupili u javnoj ponudi, crni scenarij ne bi donio gubitak; dvadeset posto jeftinija vrijedila bi 1720 kuna, 30-ak kuna više od cijene po kojoj se prodavala u IPO-u. Kao i CROBEX, u čijem kretanju sudjeluju s više od 30 posto, kretale su se dionice HT-a i Ine. Dionica HT-a u petak je trgovanje završila na 218 kuna, što znači da je na vrijednosti od početka godine, u koju je krenula sa 351,8 kuna, izgubila 38 posto.

Procjene analitičara koji su joj fer vrijednost predviđali na 354 kune, kao ni javni istupi tradicionalno zatvorenog predsjednika Uprave Ivice Mudrinića da je riječ o fundamentalno zdravoj kompaniji nisu imale učinka: u posljednjih mjesec dana dionica je potonula 21,4 posto, a samo u posljednjem tjednu na vrijednosti je izgubila 13,8 posto. Ina pak od početka bilježi dvostruko manji pad cijene – 21,9 posto. Zahvaljujući Molovoj ponudi od 2800 kuna za dionicu cijena nije imala znatnije oscilacije, a čak i prije isteka ponude cijena je pala. U posljednjem mjesecu 24,6 posto, odnosno 18,8 posto u posljednjem tjednu, pa je zadnja cijena u petak iznosila 2150 kuna. Na godišnjem sastanku Svjetske banke u Washingtonu potpredsjednik Svjetske banke za istočnu Europu i srednju Aziju Shigeo Katsu rekao je da se zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, do sada “relativno dobro nose s krizom”, zahvaljujući reformama financijskog sektora. “Nije pitanje hoće li, nego kada će te zemlje biti više pogođene što znači da se drže zdrave politike javnog financiranja i nastave sa strukturnim reformama”. Upozorio je da zbog činjenice da su banke u tim zemljama podružnice onih zapadnoeuropskih “posebna briga treba biti zdravlje matičnih banaka. U određenoj mjeri postoji ovisnost Hrvatske o europskoj likvidnosti. ‘Rollover’ (prelijevanje, op. a.) dužničkih obveza je nešto što želimo pozorno pratiti”, kazao je Katsu.