Valja očekivati intervencija Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) u obveze T-Hrvatskog Telekoma koje su lani prestrogo propisane. Poznavatelji najnovijih zbivanja u vezi s problemom zamrznutih ulaganja HT-a u optičku mrežu tvrde da je regulator sklon promijeniti svoju odluku kako bi se što prije pokrenuo val investicija na ICT tržištu, a riječ je o najmanje milijardu kuna u ovoj godini. Prema tvrdnjama upućenih izvora riječ je o promjeni prošlogodišnje odluke regulatornog tijela kojom su tada nametnute obveze T-HT-u bile realne, a danas su neke od njih zbog krize postale neodržive. Hrvatskom telekomu su se posebice pokazale neprihvatljive obveze u dijelu koji se tiče režima vezanog uz kontrolu veleprodajne cijene pa zbog toga nije ni htio nastaviti investirati u optičku mrežu. Pod prijetnjom velikih gubitaka, kojima bi mogao biti izložen na temelju činjenice da uz stroge obveze nije dobio nikakve garancije da će unatoč ulaganjima ostvariti razuman povrat, ulaganja je jednostavno zaustavio. Navodno je sada ipak pronađeno rješenje, a od prestroge obveze regulator bi odstupio neugrožavajući proces liberalizacije tržišta, što pomno prati Europska komisija.

Utjecaj na tržište
Preokret u stajalištu regulatora je višestruko važan. T-HT je kompanija sa znatnom snagom na tržištu veleprodajnog pristupa mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji, a posve su realne šanse da joj se u kratkom roku odblokiraju investicije u optičku mrežu. Bez toga nije moguć razvoj tog tržišta zbog ograničenja na postojećoj bakrenoj mreži, pa što je kriza u Hrvatskoj teža, ulaganja T-HT-a postaju respektabilnija. Investicijom od najmanje milijardu kuna u 2010., kako se komentira, omogućio bi se znatan impuls ICT tržištu. O tome uvelike ovisi poslovanje čitavog sektora, od velikih dobavljača koji samo čekaju da HT krene, poput Ericsson Tesle i Siemensa, do raznih malih izvođača koji grade vodove i priključke. Sve su to navodno teme koje su pretresli sudionici prošlotjednog sastanka u HAKOM-u, na kojem je bilo riječi i o modelu. Na sastanku je bio i Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a. No on je na Skupštini dioničara u srijedu samo naznačio kako postoje izgledi da se ulaganja nastave. To je zasad jedina službena potvrda da se u “tišini” priprema rješenje, a upućeni dodaju da zapravo i nema alternative. Kako kažu, ili će cijelo tržište stajati ili će regulator zbog promijenjenih okolnosti na tržištu i složene gospodarske situacije dati HT-u pravo na razuman povrat ulaganja jer je doista riječ o golemim investicijama.

Poslovni dnevnik je još prije mjesec dana izvijestio o zamrzavanju ulaganja u optičku mrežu, a T-HT-ov projekt ukupno je “težak” desetak milijardi kuna. U međuvremenu je regulator razmotrio situaciju te je navodno pripremio model koji bi trebao zadovoljiti sve tržišne igrače. Taj bi se pothvat mogao realizirati u tri faze. Prvo razdoblje je takozvani regulatory holiday u kojem se regulacija cijene ne bi primjenjivala, što se može izraziti ili u određenom vremenu ili broju priključaka. Primjerice, za prvih 100.000 priključaka T-HT bi mogao sam odrediti cijenu ili bi to pravo imao tijekom jedne godine bez obzira na broj priključaka. Druga faza bi podrazumijevala zajedničko ulaganje više ulagača pokrivanjem nekog područja optikom, a u trećoj bi fazi HAKOM s punim pravom mogao primijeniti ovlasti kao što sada to čini kod bakrene mreže. Iako će se uskoro morati i u obliku strategije razvoja širokopojasnog interneta utvrditi takvo ili neko slično rješenje, uz javnu raspravu koja će prethoditi Vladinoj odluci, jasno je da su pobijedili argumenti najvećega fiksnog operatera, što je, tvrde poznavatelji, odlučujuće za razvoj optičke infrastrukture. Sporna obveza iz prošlogodišnje odluke HAKOM-a je glasila da T-HT treba objaviti veleprodajnu cijenu širokopojasnog pristupa internetu. To je bilo važno jer se podrazumijeva da, budući da on upravlja ili posjeduje infrastrukturu, mora objaviti veleprodajnu cijenu na optici.

Prevelik rizik
On to nije učinio u roku do listopada 2009. godine. Naime, postajala je mogućnost, budući da je operater sa znatnom tržišnom snagom, a veleprodajna cijena višestruko je veća od maloprodajne zbog visokih početnih ulaganja, da regulator naknadno odredi nižu cijenu, čime bi se ulagaču stvorio golem gubitak. T-HT je stoga odlučio da pod takvim uvjetima i rizikom neće ulagali jer nema jamstvo da će imati razuman povrat investicije. Počeo je usporavati investicije pa od mogućnosti da iskoristi ukupno 21.000 testnih priključaka realizirao je svega 3000. Glad za optičkom infrastrukturom raste, posebice je velik interes u Zagrebu i razvijenim županijama. Glavna infrastruktura uglavnom je napravljena sve do stambenog područja. Priključci pak ovise o otklanjanju regulatornih prepreka, ne samo T-HT-u nego i drugima, kako bi svi ulagači mogli ostvariti razuman povrat ulaganja.