Zabrana uvoza hrane iz Europske unije dramatično trese i sektor mljekarstva u većem broju članica, ali i hrvatsko tržište, no ne radi embarga Ruske Federacije nego enormnog rasta uvoza pojedinih mliječnih proizvoda s intra europskog područja.

Prema podacima koje su prikupili u Croatiastočaru u prvih šest mjeseci 2013. Hrvatska je uvezla 7.071 tonu sira iz članica Unije što je rast od golemih 50 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Činjenica da je paralelno za 56 posto rastao izvoz hrvatskih sireva na zajedničko tržište EU međutim, ne može radovati jer je europskim kupcima ukupno prodano tek 276 tona sira. Ni kod maslaca stanje nije bolje, uvoz je u spomenutom razdoblju iznosio 926 tona ili 23 posto više nego lani u prvom polugodištu dok izvoza maslaca iz Hrvatske potrošačima na intra EU tržištu uopće nije bilo. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić upozorava da ove brojke, posebno kada je riječ o siru, zvone na alarm i zahtijevaju žurnu reakciju mjerodavnih u državi.

Podatak da je uvoz sira i maslaca u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuo količinu od čak 45 posto istodobno ostvarene domaće proizvodnje, koja je iznosila 15.439 tona, ključni je argument s kojim Ministarstvo poljoprivrede mora reagirati i kod Europske komisije zatražiti izvanredne mjere za zaštitu hrvatske proizvodnje, a one su i dopuštene člankom 37. iz pristupnog ugovora", ističe Bobetić. Tijekom prošle godine proizvođači iz EU ukupno su kroz izvoz prodali više od 3,6 milijuna tona sira što je 36 posto od njihove ukupne godišnje proizvodnje. Maslaca je EU izvezla lani 580 tisuća tona ili 23 posto od ostavrene proizvodnje dok je mlijeka u prahu u izvozu prodano 816 tisuća tona ili 40 posto od ukupne EU proizvodnje. U prvih šest mjeseci 2013. najveći izvoznici sireva unutar EU su Njemačka, Francuska, Nizozemska, Danska i Italija sa ukupno 1,245.000 tona te zajedno na EU tržištu drže udjel od preko 70 posto.

Prednjači Njemačka sa 530.000 tona. Spomenutih pet zemalja ujedno su i najveći intra EU uvoznici sireva sa količinom od 870 tisuća tona prošle su godine prisvojili udjel od 50 posto uvoza. Omjer iznesenih podataka otkriva da je ovih pet članica EU lani zabilježilo izvoz veći 20 posto naspram uvoza sira. Zemlje EU godišnje proizvedu oko 11 milijuna tona sira od čega na tržište Ruske Federacije plasiraju oko 250 tisuća tona što je bilo količinom dostatno da se u Bruxellesu upali crvena žarulja i po brzom postupku izglasuju interventne mjere. Hrvatska Agencija za plaćanja u poljoprivredi u utorak je izvijestila o modelima potpore usvojenim od strane Europske komisije kojima se namjerava u razdoblju sljedeća najmanje tri mjeseca pa do 210 dana financijski iz zajedničke blagajne pomoći proizvođačima da lakše savladaju posljedice nastale ruskim embargom, a riječ je o privremenom privatnom skladištenju ugroženih proizvoda.

Tako će za troškove skladištenja sira potpora po svakoj toni iznositi 15,57 eura plus 0,40 eura za tonu po svakom ugovorenom danu. Za privatno skladištenje maslaca EK će po toni za troškove plaćati 18,93 eura, a po danu ugovora još 0,28 eura. Potpora za privremeno uskladišteno mlijeko u prahu iznosi po toni 8,86 plus 0,16 eura. Kod skladištenja sira određena je zaštićena količina, ukupno se radi o 155 tisuća tona dok se za mlijeko u prahu i maslac ne spominju limiti. Svi zainteresirani imaju rok za prijaviti se do 31. prosinca ove godine

Unatoč tvrdnji administracije Europske komisije da su ove uredbe obvezujuće i izravno se primjenjuju u svih 28 članica bit će zanimljivo vidjeti hoće li se netko iz Hrvatske uspjeti ubaciti na listu za isplatu potpore za koju će se nedvojbeno nadmetati mnogi proizvođači iz sektora mljekarstva, ali i vlasnici skladišnih prostora. U ovoj mliječnoj krizi, koja se događa uoči najavljenog ukidanja kvota u proizvodnji svježeg mlijeka što treba nastupiti u travnju 2015., još su neki podaci opominjući. Usporedba proizvodnje mliječnih proizvoda na području EU 27 u 2013. naspram učinka iz 2012. otkriva stabilnost, nije bilo pada za razliku od Hrvatske koja u istom razdoblju bilježi proizvodnju manju pet posto. Drugi detalj ima i povijesnu dimenziju, naime, u srpnju ove godine na zajedničkom EU tržištu u sektoru mljekarstva prvi puta se unatrag 20 godina dogodio pad otkupne cijene što također, ocjenjuje Bobetić, govori o složenosti situacije i u europskom mljekarstvu.