Hrvatski građani najdeblji su u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta nas godišnje 1,7 milijarde eura, istaknuto je u srijedu na 7. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

“Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene”, izjavila je, uoči konferencije, Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavda za javno zdravstvo (HZJZ).

Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane uz debljinu.

“To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je Musić Milanović.

Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu živimo i koje nas tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.

Konferencija je održana povodom Hrvatskog dana osviještenosti  o debljini, a ove je godine bila posvećena mladim ljudima, promjenama navika i ponašanja.

Upitana stimulira li Vlada debljanje time što štiti cijene namirnica koje debljaju poput carskog mesa, bijelog brašna i ulja, Musić Milanović je rekla da se svaku hranu može koristiti, samo je pitanje umjerenosti.

Debljina je bolest i rizični čimbenik za brojne druge bolesti – kardiovaskularne, bolesti lokomotornog sustava, mentalnog zdravlja i pojedinih vrsta karcinoma.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Problemu debljine u “Štamparu” se pristupa multidisciplinarno, imaju tri savjetovališta s nutricionistom, kineziologom, liječnikom i psihoterapeutom.

Ministarstvo zdravstva prošle je godine pokrenulo radnu skupinu za izradu prijedloga akcijskog plana za prevenciju debljine.

Izaslanica Ministarstva Ivana Portolan Pajić izvijestila je da još traje usuglašavanje akcijskog plana nakon čega slijedi e-Savjetovanje te se očekuje da će biti donesen polovinom ove godine.

Praćenjem debljine trebala bi se više baviti primarna razina zdravstvene zaštite, rekao je ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Centar Ino Protrka.

Na tom tragu Dom zdravlja Centar ove  je godine pokrenuo dva projekta za prevenciju debljine, u dijabetološkom centru spojili su nutricionista, farmakologa i dijabetologa, a planiraju uvesti i tjelovježbu na liječnički recept.

Psihijatar Veljko Đorđević zaključio je da se nekada govorilo o debljini kao estetskom problemu, no danas znamo da je to zdravstveni problemu i jedan od vodećih uzroka smrtnosti.

“Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život”, poručio je.