Situacija u hrvatskoj poljoprivredi nikada nije bila složenija. Afrička svinjska kuga širi se zemljom, pojavila se i kuga malih preživača, troškovi proizvodnje rastu, plavi dizel ponovno je poskupio, a domaći proizvođači sve se teže nose s jeftinim uvozom iz Europske unije i trećih zemalja.

Uspješno poslovanje

Atlantic grupa ostvarila 39 posto veću dobit, podignuta očekivanja za 2026.

Na ozbiljnost stanja upozorio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, gostujući u HTV-ovoj emisiji „Studio 4“. Poručio je da se problemi gomilaju godinama te da bi njihove posljedice uskoro mogle biti dramatične.

„Situacija je izuzetno ozbiljna. To nije od jučer, nego traje godinama. Sada na površinu izlazi sve ono što se godinama gomilalo“, rekao je Jakopović.

Dodao je da hrvatski proizvođači više ne mogu pratiti konkurenciju zbog rasta troškova proizvodnje i velikog uvoza hrane po cijenama s kojima se domaći poljoprivrednici teško mogu natjecati.

„Kada se vozite od mađarske granice prema Zagrebu, sretnete pet, šest ili sedam cisterni sa svježim mlijekom koje dolaze u Hrvatsku. To jednostavno guši hrvatsku proizvodnju“, upozorio je.

Poskupljenje plavog dizela novi udarac

Od utorka su ponovno porasle cijene goriva, a najveći udar na poljoprivrednike predstavlja poskupljenje plavog dizela. Njegova je cijena povećana za šest centi, na 1,02 eura po litri.

Jakopović, međutim, smatra da je problem mnogo veći od same cijene goriva.

„Za ozbiljnu proizvodnju 300 litara nije ništa. Još je veći problem što plavog dizela često uopće nema. Ljudi voze desetke kilometara od crpke do crpke i čekaju u redovima“, rekao je.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

Hrvatska poljoprivredna komora zato već godinama predlaže ukidanje posebnog plavog dizela i uvođenje sustava povrata trošarine za obični eurodizel, koji bi proizvođačima bio dostupniji.

Prijeti li novi val gašenja OPG-ova?

Na pitanje prijeti li Hrvatskoj novi val zatvaranja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, Jakopović nije skrivao zabrinutost.

„To je realan scenarij. Imamo oko 165 tisuća OPG-ova, ali samo oko 28 tisuća ima barem jednog zaposlenog“, kazao je.

Podsjetio je da je tijekom posljednjih desetak godina u Europskoj uniji nestala gotovo trećina poljoprivrednih gospodarstava te upozorio da ni Hrvatska nije iznimka.

Afrička svinjska kuga gotovo izvan kontrole

Posebno alarmantnim ocijenio je stanje u svinjogojstvu, u kojem se afrička svinjska kuga i dalje širi.

„Bolest je eskalirala i gotovo je prešla razinu pandemije. Moramo zatvoriti sva gospodarstva koja ne poštuju biosigurnosne mjere jer ugrožavaju cijeli sektor“, istaknuo je Jakopović.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je do 22. srpnja potvrđeno ukupno 101 izbijanje afričke svinjske kuge na objektima na kojima se drže svinje. Bolest je potvrđena i među divljim svinjama, što pokazuje da virus i dalje cirkulira na pogođenim područjima.

Kao jedan od najvećih problema Jakopović je naveo nedostatak veterinarskih inspektora, zbog čega kontrole, prema njegovoj ocjeni, nisu dovoljno učinkovite.

Ministarstvo je u međuvremenu najavilo dodatne mjere za sprečavanje širenja bolesti i zaštitu domaće proizvodnje svinjskog mesa, dok se proizvođače ponovno poziva na strogo provođenje biosigurnosnih mjera.

Jeftini uvoz guši domaću proizvodnju

Jakopović upozorava da domaći proizvođači sve teže opstaju zbog velikih količina jeftinog uvoznog voća, povrća, mesa i drugih poljoprivrednih proizvoda.

„Naše tržište vrlo brzo preplavi roba iz Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Njihovi proizvođači imaju niže troškove i veću produktivnost, a naši im jednostavno ne mogu konkurirati“, poručio je.

Istaknuo je da Hrvatska mora snažnije ulagati u modernizaciju proizvodnje kako bi se povećala produktivnost i konkurentnost domaćih poljoprivrednika.

Tri poteza bez kojih nema oporavka

Govoreći o mogućim rješenjima, Jakopović je izdvojio tri ključna prioriteta: uvođenje kratkih opskrbnih lanaca i veći udio domaće hrane u javnoj nabavi, veća nacionalna ulaganja uz korištenje europskih fondova te konačno rješavanje upravljanja poljoprivrednim zemljištem.

„Dok te tri stvari ne riješimo, ne piše nam se dobro“, naglasio je.

„Poljoprivreda je pitanje nacionalne sigurnosti”

Unatoč svim problemima, kaže da još postoji određena doza optimizma, ali samo pod uvjetom da država brzo reagira.

„Svi moraju shvatiti da je poljoprivreda u jako teškoj situaciji. Poljoprivredna sigurnost jednako je važna kao i energetska sigurnost“, istaknuo je.

Na kraju je upozorio da Hrvatska trenutačno ima dovoljno hrane zahvaljujući zajedničkom europskom tržištu, no da bi svaka ozbiljnija kriza mogla pokazati koliko je domaća proizvodnja važna.

„Ako dođe do ozbiljnije krize i zatvore se granice, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko smo zapravo ranjivi“, aključio je Jakopović.