Dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davor Miličić upozorio je danas javnost i mjerodavna politička tijela da u Hrvatskoj, prema najnovijim podatcima Hrvatske liječničke komore nedostaje 4300 liječnika, te je apelirao na mjerodavne da taj problem riješe.

Stajališta o spomenutome problemu sažeta su u izjavi Medicinskoga fakulteta koju je dekan Miličić predstavio novinarima na konferenciji u sveučilišnu Rektoratu uz napomenu da je ona rezulatat rasprave koju je Senat zagrebačkoga Sveučilišta održao jučer o toj temi.

Miličić je podsjetio da je Medicinski fakultet među prvima, još 2009. godine, počeo upozoravati javnost na sve veći problem nedostatka liječnika, kao i da je, želeći konkretno pridonijeti njegovu smanjivanju, uz odobrenje Senata Sveučilišta u Zagrebu povećao upisne kvote za prvu godinu studija medicine s 240 na 300 studenata, počevši od ak. god. 2009./2010.

Dodao je da je tada tu odluku prepoznalo i podržalo mjerodavno ministarstvo te je potpisan i sporazum u kojemu se ministarstvo obvezalo izdvajati dodatna sredstva za Medicinski fakultet te omogućiti otvaranje novih, 'razvojnih', suradničkih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta.

U sporazumu koji formalnopravno vrijedi i danas, precizno je utvrđena i dinamika dodatnoga zapošljavanja na fakultetu. Ali, objasnio je Miličić, problem jest u tome što se ništa iz sporazuma nije realiziralo, iako se povećao ukupan broj studenata – ne samo zbog povećanih upisnih kvota na studij medicine nego i zbog uvođenja Sveučilišnoga diplomskoga studija sestrinstva te ostalih nastavnih aktivnosti: studija medicine na engleskome jeziku, niza poslijediplomskih stručnih studija i tečajeva te dvaju poslijediplomskih doktorskih studija.

Rezultati državne revizije prije godinu i pol, uzimajući u obzir samo potrebe studija medicine na hrvatskome jeziku, pokazali da na Fakultetu nedostaje čak više od 30 posto nastavnika, o čemu je, rekao je, fakultet jučer upozorio Senat, a danas javnost, da bez povećanja broja nastavnika i suradnika neće više moći kvalitetno održavati nastavu, odnosno da će morati smanjiti upisne kvote za studij medicine.

Zato, istaknuo je, Medicinski fakultet zahtijeva, uvažavajući teško gospodarsko stanje u zemlji, kao i posljedično ograničavanje zapošljavanja na Sveučilištu, da mu se, iznimno u odnosu na ostale sastavnice, omogući otvaranje novih suradničkih i nastavničkih radnih mjesta kako bi mogao održati postojeće nastavne programe.

Miličić smatra da bi povećanje upisnih kvota na studij medicine i zapošljavanje liječnika trebali biti neki od strateških prioriteta hrvatske zdravstvene politike. Napomenuo je kako je prosjek Europske unije 3,6 liječnika na tisuću stanovnika, u Hrvatskoj 2,5 liječnika na tisuću stanovnika a prosječna dob liječnika više od 50 godina te da je, paradoksalno, krajem 2012. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno 419 nezaposlenih liječnika, od kojih čak 81 liječnik s licencijom za samostalan rad.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dekan Miličić je istaknuo da je to jedan od bitnih, strateških političkih pitanja i u dokumentima Europske unije (EU), koja također ima problem s manjkom liječnika, te da smjernice EU-a definiraju i načine rješavanja – povećanje upisnih kvota na studij medicine, poboljšanje uvjeta rada liječnika, povećanje liječničkih plaća, zadržavanje u sustavu zdravstva liječnika starijih od 65 godina te suočavanje i pripremanje nacije na problem s manjkom liječnika.

Kako je zaključio Miličić, nije teško pretpostaviti da će nakon hrvatskoga pristupanja EU uslijediti pojačani emigrantski val hrvatskih liječnika u razvijenije europske zemlje, što će pak dodatno ugroziti naš zdravstveni sustav.