Zbog loše pozicije Hrvatske na globalnom indeksu vlasničkih prava za 2008. (IPRI) Adriatic institut za javni poredak u Europskom je parlamentu progovorio o potpunom zamrzavanju reformi i raširenoj korupciji u Hrvatskoj. Prije desetak dana u Bruxellesu prozvao je hrvatsku Vladu, a jučer je sve ponovljeno na konferenciji za novinstvo u Zagrebu. Institut djeluje u suradnji s američkom nevladinom organizacijom Property Rigts Alliance, zajednički su ga osnovali Nataša Srdoč i Joel Anand Samy, a jučer su potvrdili da europskim parlamentarcima nisu govorili o sporim reformama nego da ih Hrvatska uopće ne provodi. “Potpuno su stale reforme u Hrvatskoj, a osnovni je problem korupcija. Da je Vlada čvrsta u borbi protiv korupcije, mogla bi se izboriti kod Europske komisije da prođe ZERP jer bi imala politički kapital”, kazala je Srdoč.

Najviše razine
Osobito su problematizirali korupciju na najvišoj razini s kojom se “hrvatska Vlada ne bori”. Tvrde da je jak politički utjecaj na sudstvo koje nije nezavisno te da Hrvatska nije potpisala Konvenciju OECD-a o borbi protiv primanja mita javnih dužnosnika u međunarodnim poslovnim transakcijama. Navode da nema ni mjera kojima se aktivno istražuje nezakonito bogaćenje prema UN-ovoj konvenciji, a problemiziraju neprovođenje Zakona o nacionaliziciji što rezultira brojnim vlasničkim sporovima. Hrvatskoj je potreban, kaže Srdoč, međunarodni nadzor za borbu protiv korupcije preko tijela koje bi imalo ovlast za sankcioniranje onih koji se ne bore protiv korupcije, a zadiranje tog tijela u suverenitet zemlje ocijenila je “kao opravdanu iznimku”. Najjaču kritiku Banskih dvora, a često se pozivala na izvješće EK o napretku Hrvatske i ovogodišnji indeks vlasničkih prava, Srdoč je okončala preporukama. Smatra da USKOK mora postati nadležan za progon dužnosnika zbog zloporaba položaja te da nezavisno tijelo treba imenovati suce po objektivnim kriterijima. U prilog poražavajuće ocjene vlasničkih prava u Hrvatskoj što, kaže, prenosi alarmantni signal investitorima, prezentirala je kako je o pitanju zaštite vlasničkih prava za 2008. Hrvatska svrstana na jako nisko 70. mjesto od 115 zemalja svijeta koje zajedno čine 96 posto svjetskog BDP-a. Našla se tako u četvrtoj petini zemalja svijeta, tj. u pretposljednjoj grupi onih koji prethode najgorih 20 posto zemalja, a u Europskom regionalnom poretku je na 31. mjestu. Srdoč i Samy inače slijede liberalne ekonomske ideje po kojima je zaštita prava vlasništva temelj za razvoj gospodarstva. Tu tvrdnju dokazuje i indeks jer, najboljih 20 posto zemalja svijeta imaju prosječan BDP po stanovniku oko 10 puta veći nego zemlje iz najgore grupe.

Tri parametra
Indeks rangira na temelju tri parametra: materijalnog i intelektualnog vlasništva te zakonskog i političkog okruženja. Najlošiju poziciju Hrvatska ima u materijalnim i vlasničkim pravima: na 94. je mjestu, a u društvu s Tanzanijom, Alžirom, Mozambikom, Albanijom i Ukrajinom. Predzadnja je u Europi, a iz nje je samo Albanija. “Međunarodni indeks vlasničkih prava za 2008. pokazuje da je Hrvatska ponovno na dnu europske ljestvice i mora provesti reforme kako bi poboljšala poziciju”, kazala je Srdoč. “Hrvatski građani i porezni obveznici zaslužuju potpunu zaštitu vlasničkih prava, neodgodiv povrat privatne imovine koja je nacionalizirana ili novčanu kompenzaciju po tržišnoj cijeni te poboljšanje zakonskog i političkog okruženja”, kazao je Anand Samy. Dvije su preporuke adresirali Saboru. Prva se tiče ukidanja ustavne klauzule da je u interesu Hrvatske moguće ograničiti ili oduzeti vlasništvo uz naknadu tržišne vrijednosti, a druga se odnosi na usvajanje nacionalne strategije javne nabave. S obzirom na to da je rad na vlasničkim pravima svjetski utjecajnog ekonomiste Hernanda de Sota doveo do koncepcije IPRI-a, Vlada se nalazi pred izazovom što će poručiti investitorima osim lanjskog izvješća Svjetske banke kojim je Hrvatska imala drugo mjesto u svijetu po provođenju reformi.