Hrvatsko tržište kapitala prolazi kroz fazu čišćenja, u kojoj će s njega sigurno otići dio tvrtki koje na burzi nisu niti trebale biti i prepustiti mjesto izdavateljima koji bi, uslijed niže sklonosti banaka za rizik financiranja realnog sektora, radije prikupili dionički umjesto dužničkog kapitala, što je prilika za institucionalne ulagače, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Institucionalni investitori i korporativno upravljanje" magazina Banka.

Prema riječima predsjednika Uprave InterCapitala Tončija Korunića, danas je na Zagrebačkoj burzi previše problematičnih, prerizičnih tvrtki, a institucionalni ulagači, uglavnom mirovinski fondovi, sve češće od nekvalitetnih dosadašnjih uprava preuzimaju aktivnu ulogu u vođenju restrukturiranja, odnosno umjesto investitora postaju klasični dioničari.

Takvo stanje na burzi, kao i zakonski limit za ulaganje u jedan vrijednosni papir, institucionalne ulagače 'gura' na inozemna tržišta te je oko 40 posto njihove imovine uloženo u strane vrijednosnice, a hrvatski su 'mirovinci', istaknuo je Korunić, danas primjerice glavni institucionalni investitori u neke od najvećih slovenskih kompanija.

Dodao je kako bi im novi prostor za ulaganje u Hrvatskoj dala npr. prodaja barem manjeg dijela državnog udjela u 'strateškim' kompanijama, poput HEP-a, Jadrolinije, Janafa i sl., ali i izmjene zakona.

Tim bi se izmjenama, vjerojatno s početkom iduće godine, 'mirovincima' trebalo omogućiti da umjesto 10 posto svoje imovine, u jedan vrijednosni papir ulože do 15 posto imovine.

Predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar Pierre Matek, tih je 5 posto razlike procijenio na oko 3 milijarde kuna, rekavši da bi to trebalo biti dovoljno za kapacitete hrvatskog gospodarstva.

Pritom je istaknuo da viši vlasnički udio traži i aktivniju ulogu fondova u korporativnom upravljanju, odnosno ulaska u upravljačke strukture, što pak dovodi do potencijalnog sukoba interesa, odnosno pitanja u čijem će interesu upravljati – interesu tvrtke ili članova mirovinskog fonda, što se također mora riješiti zakonskim izmjenama.

Imovini mirovinskih fondova treba dodati i sredstva kojima raspolažu osiguranja, investicijski i private equity fondovi, ali i fondovi gospodarske suradnje (FGS), koji 'na papiru' također imaju kapacitet ulaganje od oko 2 do 3 milijarde kuna.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Primjerice, jedan od FGS-ova, pod upravljanjem društva Nexus Private Equity Partneri, nedavno je Dalekovodu predao obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju u iznosu od 150 milijuna kuna, u skladu s dogovorom postignutim u postupku predstečajne nagodbe. Za taj iznos, kazao je predsjednik Uprave Nexusa Marko Lesić, očekuju većinski udio u Dalekovodu, dakle i upravljačku ulogu, kako bi mogli kvalitetno provesti restrukturiranje Dalekovoda.