Na kraju 2020. godine u trenutku kada je stiglo prvo cijepivo za koronu, a skupa s njim i val optimizma ragovarali smo s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem o domaćem gospodarstvu, sektorim koji su preživjeli, a neki od njih i rasli unatoč krizi te naravno stanju u HGK ali i brojnim kritikama na rad komore.

Na kraju ove po svemu drugačije godine kako bi vi ocijenili hrvatsko gospodarstvo?

Hrvatsko gospodarstvo pokazalo je visok stupanj ovisnosti o turizmu, što smo znali i ranije, ali isto tako pokazalo je agilnost, izdržljivost i važnost onih o kojima se do jučer malo znalo i govorilo. Postoje tvrtke koje su u ovoj godini ostvarile rast poslovanja i do 40%, najčešće na stranim tržištima. Vrijeme je da učimo od njih te inovativnije i hrabrije uđemo u 2021. U kontekstu svega što prolazimo u ovoj izrazito zahtjevnoj i po svemu drugačijoj godini pad BDP-a od desetak posto je nešto što ne treba gledati tragično. Zahvaljujući mjerama očuvan je velik broj radnih mjesta, pokušava se očuvati kakva takva likvidnost tvrtki kako bismo što spremniji dočekali „otključavanje“. Pomoć je bila neophodna i društveno korisna jer će upravo mali, srednji i veliki poduzetnici na svojim leđima iznijeti novi gospodarski uzlet kao što su to napravili prije desetak godina u vrijeme velike ekonomske krize ili neposredno nakon Domovinskog rata.

Što očekujete od iduće 2021. godine?

Očekujem da bez odlaganja provedemo korake koje smo svi detektirali neophodnim. Dolaskom cjepiva vjerujem da će se kroz dva do tri mjeseca dogoditi stabilizacija zdravstvene situacije, a to će donijeti optimizam i smanjiti neizvjesnost što će se brzo preliti na gospodarstvo. Paralelno otvara nam se nova EU financijska perspektiva i tu leži velika prilika upravo za podizanje konkurentnosti naših poduzetnika. Neće nitko doći s vrećom novaca, ali dostupan nam je najveći iznos sredstava za investicije ikad. Na nama je da što kvalitetnije pripremimo projekte. Ako se sve posloži kako treba, smatram da bi u 2021. vrlo lako mogli i premašiti prognozirane stope rasta od 5 posto.

Koji su to sektori gospodarstva koji su se pokazali posebno otporni u ovoj krizi?

U svakoj krizi se iznova potvrđuje da su na nju istovremeno najosjetljiviji i najotporniji mali i srednji. Najviše sreće su u ovoj krizi imali oni koji ne ovise o fizičkom kontaktu i čije je poslovanje već otprije digitalizirano. Naravno, tu je nezaobilazan IT sektor, ali imamo i brojne druge primjere iz industrije koji su se uspješno adaptirali na nove okolnosti. Čak bih rekao da to ne ovisi toliko o pojedinim branšama koliko o snalažljivosti pojedinaca. Oni koji imaju nos za biznis redovito pronađu nišu, ma kako mala ona bila.

Gdje vi vidite prednosti domaćih kompanija u odnosu na strane konkurente i koji su to dijelovi našeg gospodarstva koji zaslužuju posebnu pažnju? Točnije na krilima kojih sektora ćemo izaći iz krize?

Spominjao sam više puta rezultate izvoza usluga visoke dodatne vrijednosti i znanja kao što je to slučaj s IT sektorom, no to nikako nije sve. Kad sam govorio o visokoj ovisnosti o turizmu onda to nije značilo da od njega treba odustati, naprotiv očekujem dodatnu kreativnost, nove proizvode i fokus na turizam koji svoj uspjeh neće mjeriti brojem noćenja već ukupnim pozitivnim utjecajem na gospodarstvo. Vjerujem da nam se ako budemo brzi, nakon otključavanja otvaraju nova, kvalitetnija turistička tržišta. Epidemija nam je jasno dala do znanja koliko je važna proizvodnja hrane, a to postaje i svjetski trend. Za to natjecanje posjedujemo resurse i tradiciju, a sad je vrijeme da investiramo u tehnologiju, nova znanja i ponovno postanemo izvoznici. Potresi i veliki infrastrukturni projekti od Pelješkog mosta i stotina kilometara novih prometnica, do brojnih projekata vodoopskrbe otvorili su priliku za potpuno oživljavanje hrvatskog graditeljstva, uz sve lekcije naučene iz prvog desetljeća 2000-tih. Mogao bih nabrajati dalje, ali ono čemu se iskreno nadam i na čemu zajednički moramo raditi je promocija poduzetnika i poduzetništva i to prije svega malih i srednjih. To je jedini ispravan put naprijed.

Kako su u koroni prošle male i srednje tvrtke prema vašem mišljenju?

Male i srednje tvrtke su uvijek najviše pogođene u krizama jer obično imaju najmanje zalihe kapitala za očuvanje likvidnosti. One su prve na udaru, no upravo zbog toga se i prve prilagode novonastalim okolnostima. Naši poduzetnici su majstori snalažljivosti, na to ih je natjerao sustav u kojem posluju pa imamo dosta pozitivnih primjera. Evo, navest ću međimursku tvrtku Vuplast koja je nedavno dobila nagradu za najbolju poduzetničku priču u Europi. Oni su u jeku prvog lockdowna preko HGK stupili u kontakt s francuskom sveučilišnom bolnicom koja je tražila dobavljača topivih vrećica za bio-opasne stvari. Pregovori su vrlo brzo realizirani i uslijedila je isporuka robe na francusko tržište u roku deset dana, a danas već rade direktno sa 70 bolnica i brojnim distributerima diljem Europske unije. Tu je i zagrebački Geolux koji smo ove godine nagradili Zlatnom kunom za najbolji post start up. Njima je ovoj godini prodaja skočila za 30 posto i to u 33 zemlje na pet kontinenata. Dakle, svijetlih primjera ima, ali ne treba se zavaravati da je situacija za male i srednje tvrtke općenito bajna. Mnoge od njih je korona ozbiljno uzdrmala i zato im treba pomoći da ostanu na životu i pripreme se za novi uzlet.

Koji su to sektori gospodarstva koji su se najbrže digitalizirali ili na druge načine promijenili svoje poslovanje?

Korona je proces digitalizacije ubacila u petu brzinu i svi koji su mogli su svoje poslovanje preselili online kako bi spasili što se spasiti da. Mala poljoprivredna gospodarstva su odličan primjer, mnogi od njih svoje proizvode sada nude online kanalima i dostavljaju ih do kućnog praga. Ako pogledate neke od popularnih aplikacija za dostavu hrane vidjet ćete da gotovo pa nema restorana koji nije tamo. Čak su se i fitness treneri prebacili na online treninge. Doduše, mnogima to nadoknađuje tek mali dio uobičajenih prihoda, ali mislim da smo kao društvo više nego ikad upućeni na digitalizaciju, a to će donijeti brojne koristi i nakon što epidemija prođe. Nastavlja se digitalizacija bankarskih usluga i javnih usluga državnih institucija unutar kojih je do sad postojao svojevrsni otpor takvim promjenama. Sa zadovoljstvom mogu kazati kako je HGK svoje poslovanje kroz projekt Digitalna komora gotovo u potpunosti digitalizirala upravo za vrijeme epidemije što ne bismo uspjeli da s tim procesom nismo započeli prije gotovo tri godine.

Dolazi novac iz EU. Jesmo li spremni – imamo li kapacitete i projekte za iskoristiti taj novac?

Puno spremniji nego prije sedam godina kad smo ušli u priču s EU fondovima. Ako pogledamo uspješnost u privlačenju sredstava ove godine evidentno je da smo u tom smislu značajno napredovali. Danas imamo iskustvo i stručnjake na svim razinama koji su „ispekli zanat“ i od njih s pravom puno očekujemo. Na raspolaganju su nam ogromna sredstva i bilo bi suludo ne iskoristiti ih do posljednjeg eura, pogotovo u ovakvoj situaciji. U HGK se zalažemo da što veći dio sredstava bude usmjeren prema privatnom sektoru koji ima izniman potencijal i kapacitet za iskorištavanja tih sredstva. Ulažemo jako puno napora u komunikaciju sa svima uključenima, s institucijama i tvrtkama, kako ta sredstva rasporediti i pravilno ih iskoristiti, u identificiranje potreba i mogućnosti.

Na koje načine HGK može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva – što ste sve učinili u ovoj 2020., a što će biti 2021.?

Kad su krenuli problemi s pandemijom pokazalo se ključnim da zahtjevi i prijedlozi poduzetnika što brže budu sintetizirani i pronađu put do onih koji im mogu udovoljiti. Naša razgranata mreža udruženja, zajednica i županijskih komora pokazala se nezamjenjivom u artikuliranju potreba naših gospodarstvenika prema zakonodavcima. U suradnji s našim članicama smo u prošloj godini prema Vladi i institucijama proslijedili 789 prijedloga mjera za borbu protiv krize, od kojih je oko 83 posto u potpunosti ili djelomično prihvaćeno. Unatoč nepredviđenim okolnostima uspjeli smo organizirati preko 400 seminara, edukacije na kojima je sudjelovalo oko 20.000 polaznika, voditi domaće tvrtke na najveće međunarodne sajmove te održavati savjetovanja, uživo i online. I dalje ćemo pratiti potrebe naših članica i činiti sve za njihovu dobrobit, ali i dobrobit cijelog hrvatskog društva.

Kako ocjenjujte poteze Vlade u krizi – od ožujka do danas?

Moram izraziti zadovoljstvo, ne samo mjerama koje su do danas predstavljene, već i dinamikom njihova donošenja. Uvažena je velika većina zahtjeva naših članica nerijetko i istog dana kad bismo to tražili. Vlada je pokazala da ima sluha za probleme gospodarstvenika i da jasno vidi buduću korist od očuvanja likvidnosti i svakog radnog mjesta. Balans koji i dalje treba održavati između zdravstvene sigurnosti i ograničavanja gospodarstva je nešto na što se ne spremate u niti jednoj školi i vidimo da se niti jedna država nije idealno snašla, naprotiv neke koje smo u drugim sferama gledali kao uzore su potpuno podbacili. Mi smo za sad na dobrom putu i vjerujmo da nam uskoro slijedi stabilizacija zdravstvene situacije.

Očekuje se početak oporavka gospodarstva u idućoj godini. Što vaše pokazuju vaše projekcije kada bismo mogli dohvatiti BDP iz 2019.?

Ako cjepivo napravi svoje te se gospodarske aktivnosti ‘normaliziraju’ do kraja prvog kvartala sljedeće godine, optimistično vjerujem da bismo već krajem 2022. mogli uhvatiti 2019. Vjerujem u naše poduzetnike i njihovu agilnu reakciju – na svima nama je da zasučemo rukave.

Što se ove 2020. dogodilo s predstavništvima komore izvan hrvatskih granica?

Njihova uloga za vrijeme lockdowna bila je značajna, naročito vezano za pravovremeno informiranje hrvatskih tvrtki prijevoznika i izvoznika o uvjetima prelazaka granica. Naša najznačajnija izvozna tržišta, uz države EU, su susjedne zemlje koje nisu članice Unije, a prema kojima se na dnevnoj bazi odvija značajan protok roba i usluga. Stoga je podrška predstavnika HGK na terenu često bila od velike važnosti i pomoći. Paralelno s pojačanim aktivnostima vezanim za poslovanje pod utjecajem korona virusa u zemljama u kojima djeluju, nastavili su sa svojim redovitim aktivnostima koja se prvenstveno odnose na podršku hrvatskim tvrtkama u izlasku na inozemna tržišta.

HGK je krenuo u digitalizaciju još prije krize koliko je to pomoglo vašim članovima?

Ova pandemija je dokazala da je to bila ispravna odluka. Izradili smo informacijsku-komunikacijsku web platformu koja je vrlo jednostavna za korištenje, a namijenjena je poslovnim subjektima, javnoj upravi i građanima. Jedna od zadaća Hrvatske gospodarske komore je obavljanje javnih ovlasti utvrđenih zakonom, a potvrde, uvjerenja i druge isprave koje HGK izdaje u izvršavanju javnih ovlaštenja imaju karakter i značaj javnih isprava. Zahvaljujući Digitalnoj komori, javne ovlasti su sada dostupne online pa članice mogu digitalnim putem poslati zahtjev za ishođenje, primjerice, EU potvrde, potvrde o podrijetlu robe ili ATA karneta, odnosno mogu izvršiti uvid u registre i imenike u sklopu javnih ovlasti te podnijeti zahtjev za upis. Jednako tako, sustav trenutno omogućava i prijavu na ispite u sklopu javnih ovlasti HGK, dok će u budućnosti biti omogućeno i online polaganje ispita. Osim toga, Digitalna komora nudi čak osam e-usluga na jednom mjestu: e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocije i e-pokreni poslovanje. Sve poslovne informacije, prijave na sajmove i edukacije, informacije o javnim natječajima, zakonodavstvu i trgovačkim subjektima upisanim u HGK sada su na jednom mjestu i dostupne su svima i svuda.

Ove godine sajmova i putovanja baš i nije bilo, s obzirom da je komora bila poznata prethodnih godina upravo po omogućavanju domaćim tvrtkama da iskorače na strana tržišta kako ste premostili taj problem u 2020.?

Opet je čarobna riječ digitalizacija. Nastavili smo raditi na internacionalizaciji poslovanja naših tvrtki kroz projekt Go Global – Go Virtual kojim smo uobičajene aktivnosti Komore, poput poslovnih delegacija i B2B sastanaka, prebacili online. Fokusirali smo se na tržišta koja su naše članice odabrale kao najzanimljivija i s najvećim potencijalom za njih. Riječ je o Sloveniji, Rusiji, Austriji, Njemačkoj i zemljama Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Poljska i Slovačka). Interes je bio velik, održano je preko 2000 sastanaka između 900-njak tvrtki. Uz to smo počeli i s projektom Fit4Globe kroz koji izrađujemo analize izvoznih mogućnosti pojedinih sektora hrvatskoga gospodarstva. Uvidjeli smo da tvrtkama trebaju informacije koje bi ih uputile na proizvode koje mogu konkurentno proizvesti, a trenutno su traženi u inozemstvu, te analize inozemnih tržišta gdje ih mogu najuspješnije plasirati. Stoga smo započeli i s tim projektom kako bi potaknuli domaće poduzetnike na izvoz.

Da budemo precizni koji su to točno benefiti članstva u HGK, naime neki zazivaju ukidanje članarine?

Stalni dijalog s donositeljima odluka o unaprjeđenju poslovnog okruženja, sva moguća logistička pomoć našim izvoznicima i edukacije. Ovo su tri najvažnija segmenta naših usluga koje pružamo poduzetnicima. Najveći benefiti članicama su što kroz Udruženja i Zajednice mogu artikulirati svoje probleme donositeljima odluka. Komora im služi kao platforma za to te daje logističku i lobističku potporu. Znate, mali i srednji poduzetnici nemaju resurse koji bi se bavili samo poslovnim okruženjem i legislativom koja prati nove, često disruptivne, modele poslovanja. Naša je dužnost čuti i razumjeti njihove potrebe te ih artikulirati prema zakonodavcu. Tvrtkama koje razmišljaju o izvozu naša predstavništva i ljudi s iskustvom mogu biti od iznimne pomoći u istraživanju tržišta i pronalasku adekvatnih partnera. Tražimo partnere i tržišta za plasman proizvoda i usluga naših članica, ali i subvencioniramo njihove inozemne nastupe. I na kraju, organiziramo na stotine korisnih, edukacija, radionica i seminara svake godine kroz koje upoznajemo poduzetnike s aktualnostima u njihovoj branši i alatima kojima mogu unaprijediti poslovanje. Od naših članica očekujemo određenu razinu proaktivnosti. Mnogi koji prigovaraju zbog članarine nikad nisu ni pokušali istražiti što im sve nudimo. Njih i ovim putem pozivam da nam se obrate. Za 97% naših članica, članarina iznosi 42 kune mjesečno, odnosno 504 kune godišnje, to je manje nego vrijednost jednog edukacijskog programa..

U krizi neki su i bili oslobođeni članarine – možete li reći nešto više o tome?

Da, članice kojima je rad bio onemogućen ili značajno ograničen oslobodili smo članarina u dva navrata, a ta je odluka i sada na snazi. Također smo odlučili da novoosnovane tvrtke ne moraju plaćati članarinu prve dvije godine poslovanja. Svjesni smo gospodarskog trenutka, mislim da svi trebamo dati svoj obol u borbi protiv ove krize.

Restrukturiranje komore koje je započelo prije krize u kojoj je fazi danas – koliko je ovo drugačija komora od one koju znamo iz nekih prošlih vremena?

Znatno, manje ljudi koji će morati članicama pružiti još kvalitetniju uslugu. Kada su me izabrali na čelo Komore, ovdje je radilo preko 630 ljudi – na završetku procesa restrukturiranja, u ožujku slijedeće godine, komora će imati oko 390 zaposlenika. Cilj nam je da sa što manje resursa poduzetnicima pružimo što više kvalitetnih usluga. Danas smo moderna institucija okrenuta isključivo pomaganju našim članicama, a sve to uspijevamo s manjim timovima ljudi koji su specijalizirani u svom poslu. Naravno, naša promjena tu ne staje, kao što ne prestaje ni mijenjanje gospodarstva. I ubuduće ćemo pratiti trendove i znati odgovoriti na sve izazove.

I na kraju dosta je glasne kritike i prozivki zadnjih dana na račun komore pa i vas osobno – kako bi odgovorili onima koji vas prozivaju? Slijede li „stvarno“ i tužbe protiv nekih pojedinaca?

HGK je vrlo otvorena za dijalog, kvalitetnu i konstruktivnu raspravu i kritiku. Osobno sam jednako tako otvoren za kritiku i ako nekome nisam drag, to ne znači da zbog toga treba pljuvati po 168 godina staroj instituciji koja je djelovala u korist gospodarstva na ovim prostorima u 7 država. Svaka inicijativa koja promovira poduzetništvo i prava poduzetnika je po sebi pozitivna i podržavamo je. Vrijeđanja bez argumenta ili s lažnim argumentima, kao i performansi za skupljanje jeftinih bodova, nisu naš stil. Ako nam je dobrobit poduzetnika zajednički cilj onda probleme i nesporazume možemo rješavati razgovorom za stolom, a ne uličnim rječnikom na društvenim mrežama. Za takav način komunikacije nemamo vremena niti on u konačnici ikome pomaže, a uvrede prema svim djelatnicama HGK su ispod svake razine o čemu je svoj sud dala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Svakako naš fokus će i dalje biti na komunikaciji sa svim poduzetnicima te smislenim i održivim prijedlozima prema donositeljima odluka i u tome smo otvoreni za sve prijedloge.