Talijanska kompanija Fassa iz Spresiana pokraj Trevisa najavila je gradnju tvornice vapna i žbuke koncem listopada u Kruševu pokraj Obrovca, što će za otprilike godinu dana, kada će početi s proizvodnjom, uveliko promijeniti odnos snaga na domaćem tržištu vapna. Talijanski investitori uložit će oko 50 milijuna eura u kapacitete za godišnju proizvodnju do 66.000 tona vapna i od 150.000 do 170.000 tona žbuke. Uz tvornicu, kako je najavio njezin vlasnik i predsjednik kompanije Paolo Fassa, otvorit će se i kamenolom za vađenje vapnenca na lokaciji Dalmatinskih rudnika boksita, tvrtke koju je Fassa kupio prije četiri godine od Hrvatskog fonda za privatizaciju. U tvornici i kamenolomu zaposlit će se šezdesetak radnika jer će se koristiti najmodernija automatizirana tehnologija, no bude li prodaja išla dobro, kažu da će u drugoj fazi povećati kapacitete i broj zaposlenih. Talijanski vlasnici računaju kako će svu proizvodnju prodati na hrvatskom i bosanskohercegovačkom tržištu gdje vapno prodaju još četiri tvornice u Hrvatskoj. To su Kamen Sirač pokraj Daruvara s do sada najvećim kapacitetima i tvornica LTV u Ličkom Lešću, obje u sastavu hrvatsko-austrijske grupacije Intercal i koje pokrivaju oko 60 posto hrvatske proizvodnje vapna. Ostatak proizvode ITV – Istarska tvornica vapna u Raši i GIRK Kalun d.d. u Drnišu. Sve sadašnje tvornice dostatne su za ukupne potrebe domaćih kupaca tog građevnog materijala, dok su male, gotovo zanemarive količine uvoze. Prema podacima GIU PROMINS-a, gospodarsko interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina, u Hrvatskoj se ukupno proizvede oko 243.000 tone hidratiziranog vapna od čega se na domaćem tržištu u prošloj godini prodalo oko 150.000 tona, a izvezlo u BiH i ostale zemlje u okruženju oko 88.000 tona. Neprodanih, odnosno na zalihama, ostalo je pet tisuća tona, a samo se tri tisuće tona vapna uvezlo. Iako Paolo Fassa obećava prosječnu plaću veću od hrvatskog prosjeka, problem bi ipak mogao biti u stručnoj radnoj snazi kao što su tehničari, elektroničari i kemičari do kojih je svojedobno teško u lokalnoj sredini dolazio i Daniel Malenica, direktor tvornice vapna, ljepila i ostalih građevinskih proizvoda, LTV u Ličkom Lešću koja godišnje proizvede oko 45.000 tona vapna. Malenica ne vidi logike u gradnji tako velike tvornice vapna za tržište koje je dosta dobro pokriveno u Hrvatskoj i BiH, osim ako Fassa neće vapno koristiti za proizvodnju žbuke što im i jest osnovna djelatnost, a ne vapno. Sadašnji proizvođači vapna provjeravaju planove Talijana, pogotovo kada su najavili da će i u Albaniji graditi isto tako tvornicu vapna i žbuke.

Ako se pak vapno iz njihove nove vapnare u Hrvatskoj pusti na tržište, Malenica kaže kako će to sigurno promijeniti odnos snaga proizvođača vapna u Hrvatskoj. Ukratko, bit će to omjer snaga jakih stranih igrača koji proizvodnju vapna velikim dijelom drže u rukama, izuzev GIRK Kalun koji je u domaćem vlasništvu. U industrijskoj proizvodnji vapna, u Istarskoj tvornici vapna tvrde da su tvrtka s najdužim iskustvom u Hrvatskoj. Godine 1993. tvornica je u potpunosti privatizirana i danas je u vlasništvu Schmid Industrie Holdinga iz Wopfinga. S proizvodnjom vapna počelo se 1963. godine kada je na osnovi studije o ekonomskoj opravdanosti te geoloških istraživanja tla puštena u pogon te poslije poslovala unutar SOUR-a Istarske tvornice cementa i hidratiziranog vapna zajedno s TC Koromačno i TC Pula. Istarsko vapno omiljeno je kod zahtjevnijih kupaca, odnosno industrijskih potrošača koji poznaju parametre kvalitete i u pravilu rabe samo visokovrijedna vapna. Tako se ovo vapno izuzetne bjeline, finoće i kemijske reaktivnosti koristi u procesu pripreme vode kod, primjerice, proizvođača piva ili pak TE Plomin vapno rabi za neutralizaciju otpadnih voda. Dolaskom stranog kapitala Schmid Industrie Holdinga iz Wopfinga, austrijskog koncerna za proizvodnju građevinskog materijala poznatih marki Murexin i Austrotherm, Istarska tvornica vapna je uz proizvodnju građevinskog i industrijskog vapna te kamenih agregata započela i s plasmanom građevinskog materijala proizvedenog u sestrinskim tvrtkama Murexin i Austrotherm. S novim je vlasnikom hidratizirano vapno dobilo novo ime. Naziv SPEZI vapno, marketinško i prepoznatljivo ime u Austriji, nosi vapno proizvedeno u svim tvrtkama iz Schmid Industrie Holdinga. U 2002. Istarska tvornica vapna započela je s proizvodnjom Spezi gašenog vapna. GIRK Kalun d.d. u Drnišu proizvodi na godinu oko 120.000 tona, ali živog vapna i također se hvale dugom tradicijom proizvodnje od 1908. godine.