Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatskim menadžerima jedinica za znanje o EU

Autor: Marija Brnić
24. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Ocjena za hrvatski poslovni sektor je 3,6, prosjek u starim članicama Unije je 9,5, a u novim članicama 7 bodova. Bolji rezultat od Hrvatske ostvarile su Bugarska, Rumunjska i Turska

Političke integracijske ambicije Hrvatske znatno su ispred potrebne pripremljenosti domaćeg poslovnog sektora za poslovanje u Europskoj uniji. Na takav zaključak upućuju objavljeni rezultati istraživanja koje je provela Zaklada za promicanje gospodarskih interesa među stručnjacima za područje EU u trideset poduzeća u većinskom hrvatskom vlasništvu, državnom i privatnom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uvjeti poslovanja
Ta lobistička organizacija ustanovila je kako u hrvatskim poduzećima vodeći ljudi premalo poznaju tijela i institucije Unije, ali i regulativu, čiju primjenu i promjene prate samo rijetki među ispitanima, a nijedan od njih nije upućen u inicijative koje prethode promjenama regulative, odnosno uvjeta poslovanja. Za razliku od europskih menadžera koji prate više od stotinu tijela EU, hrvatski poslovni lideri prepoznaju do tri tijela Unije i prate najviše tri regulative, a europske kolege pozorno i kontinuirano prate svu regulativu na svom području, odnosno desetke regulativa koje utječu na njihovo poslovanje, ističu u Zakladi, na čijem je čelu Željko Ivančević. Konkretno, hrvatski poslovnjaci od institucija prepoznaju kao relevantne Europski parlament i Europsku komisiju, te jedan od Direktorata koji resorno pokriva njihovo područje. No tek rijetki prepoznaju značaj cijelog “institucionalnog trokuta” s Europskim vijećem, te druge važne institucije poput Europskog suda, a nijedan od ispitanika nije znao za važna tijela Unije poput COREPER-a i ECOSOC-a ili neki od tisuću odbora i stručnih tijela Komisije ili Europskog parlamenta. Manjak tih znanja, ocjenjuju u Zakladi, onemogućava im praćenje trendova i promjena zakonodavstva koji će odrešiti njihove buduće pozicije. Inače, prosječna ocjena koju je hrvatski poslovni sektor dobio u ovom istraživanju je 3,6 od mogućih 10 bodova. Usporedbe radi, prosjek u starim članicama Unije je 9,5, a u novim članicama 7,0 bodova. Bolji rezultat od Hrvatske ostvarile su i sve ostale kandidatkinje, Bugarska, Rumunjska i Turska, a prosječna ocjena poznavanja struktura i funkcioniranja EU za sve te zemlje je 5,0. Najbolje ocjene, gledano po područjima istraživanja, hrvatski su poslovnjaci dobili za poznavanje regulative u EU (5,6) te institucija (5,4). Znatno lošije stoje s poznavanjem specijaliziranih, interesnih i strukovnih organizacija preko kojih se ostvaruje dobar uvid u situaciju u EU i na tržištu. U većini hrvatskih poduzeća uključenih u istraživanje navode kako poznaju ili surađuju s jednom specijaliziranom europskom organizacijom koja djeluje u njihovu resoru, a neka su uključena posredno preko hrvatskih gospodarskih udruženja.

Političke integracijske ambicije Hrvatske znatno su ispred potrebne pripremljenosti domaćeg poslovnog sektora za poslovanje u Europskoj uniji. Na takav zaključak upućuju objavljeni rezultati istraživanja koje je provela Zaklada za promicanje gospodarskih interesa među stručnjacima za područje EU u trideset poduzeća u većinskom hrvatskom vlasništvu, državnom i privatnom.

Uvjeti poslovanja
Ta lobistička organizacija ustanovila je kako u hrvatskim poduzećima vodeći ljudi premalo poznaju tijela i institucije Unije, ali i regulativu, čiju primjenu i promjene prate samo rijetki među ispitanima, a nijedan od njih nije upućen u inicijative koje prethode promjenama regulative, odnosno uvjeta poslovanja. Za razliku od europskih menadžera koji prate više od stotinu tijela EU, hrvatski poslovni lideri prepoznaju do tri tijela Unije i prate najviše tri regulative, a europske kolege pozorno i kontinuirano prate svu regulativu na svom području, odnosno desetke regulativa koje utječu na njihovo poslovanje, ističu u Zakladi, na čijem je čelu Željko Ivančević. Konkretno, hrvatski poslovnjaci od institucija prepoznaju kao relevantne Europski parlament i Europsku komisiju, te jedan od Direktorata koji resorno pokriva njihovo područje. No tek rijetki prepoznaju značaj cijelog “institucionalnog trokuta” s Europskim vijećem, te druge važne institucije poput Europskog suda, a nijedan od ispitanika nije znao za važna tijela Unije poput COREPER-a i ECOSOC-a ili neki od tisuću odbora i stručnih tijela Komisije ili Europskog parlamenta. Manjak tih znanja, ocjenjuju u Zakladi, onemogućava im praćenje trendova i promjena zakonodavstva koji će odrešiti njihove buduće pozicije. Inače, prosječna ocjena koju je hrvatski poslovni sektor dobio u ovom istraživanju je 3,6 od mogućih 10 bodova. Usporedbe radi, prosjek u starim članicama Unije je 9,5, a u novim članicama 7,0 bodova. Bolji rezultat od Hrvatske ostvarile su i sve ostale kandidatkinje, Bugarska, Rumunjska i Turska, a prosječna ocjena poznavanja struktura i funkcioniranja EU za sve te zemlje je 5,0. Najbolje ocjene, gledano po područjima istraživanja, hrvatski su poslovnjaci dobili za poznavanje regulative u EU (5,6) te institucija (5,4). Znatno lošije stoje s poznavanjem specijaliziranih, interesnih i strukovnih organizacija preko kojih se ostvaruje dobar uvid u situaciju u EU i na tržištu. U većini hrvatskih poduzeća uključenih u istraživanje navode kako poznaju ili surađuju s jednom specijaliziranom europskom organizacijom koja djeluje u njihovu resoru, a neka su uključena posredno preko hrvatskih gospodarskih udruženja.




Istraživački centri
Poražavajući su podaci o poznavanju znanstvenih institucija unutar EU. Prosječna ocjena koju su dobili u tom dijelu je 2,0, što u Zakladi komentiraju kao nezainteresiranost hrvatskih tvrtki za korištenje znanja iz europskih istraživačkih centara u svom razvoju i pozicioniranju na tržištu. Bolji rezultati u tom području, komentiraju iz Zaklade, sigurno bi imali pozitivnu korelaciju s mogućnošću dizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Najmanje bodova hrvatski poslovni sektor dobio je u segmentu specijalističkih znanja, svega 1,8. Samo manji dio ispitanih mogao je imenovati barem jednog uglednog stručnjaka ili rezultate neke ekspertize na temama vezanim uz područje djelovanja poduzeća. Budući da će hrvatski poslovni sektor najintenzivnije osjetiti aktivnosti vezane uz prilagodbu regulativi i standardima EU te promjene u poslovnoj sferi, to više u Zakladi upozoravaju na nužnost prevladavanja jaza koji hrvatska poduzeća dijeli od Europe. Njega je, dodaju, moguće pravladati kombinacijom korištenja konzultanata i specijaliziranih organizacija, te brzim i sustavnim ekipiranjem stručnih timova u poduzećima.

Nagrade EK za poticanje poduzetništva

BRUXELLES – Europska komisija objavila je jučer da je u prvom krugu natjecanja za Europsku nagradu za poticanje poduzetništva odabran 51 kandidat među ukupno kandidiranih 400 tijela regionalne i lokalne uprave u Europi. Izabrani kandidati predstavljaju širok raspon projekata kojima se uspješno poboljšava poslovna klima i poduzetništvo. Tijela lokalne i regionalne uprave natječu se u šest kategorija, uključujući nagradu kojom se potiče kultura poduzetništva i odgovarajući način razmišljanja. Raspisana je i nagrada za inovativnu politiku kojom se podupiru poduzeća i privlače ulaganja, posebno u slabije razvijena područja. Nagradom za smanjenje obujma birokracije bit će odlikovane mjere pojednostavljivanja administrativnih postupaka za kompanije, posebno za nova poduzeća, a nagradom za ulaganje u ljude odat će se priznanje inicijativama za poboljšano strukovno i profesionalno obrazovanje poduzetnika. Nagrada za odgovorno poduzetništvo bit će dodijeljena društveno odgovornim kompanijama te onima koje poštuju načelo održivog poslovanja, a takozvanom velikom nagradom bit će odlikovana najkreativnija i najinspirativnija inicijativa za poticanje poduzetništva u Europi.
(H)




Autor: Marija Brnić
24. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close