Hrvatska voćarska zajednica uputila je u četvrtak, 8. svibnja 2025. godine pismo premijeru Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojem od njega traže pomoć te hitan sastanak, vezano za problematiku diskriminacije koju trpe proizvođači voća, posebice jabuka i mandarina, zbog propisanih uvjete isplate šteta za sušu iz 2024. godine. Razlog obraćanja direktno Vladi RH je činjenica da voćare resorno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva ignorira i očito nema sluha, jer nije usvojilo niti jedan dosadašnji konstruktivan prijedlog voćara.

Iz HVZ procjenjuju, kako prema sadašnjim pravilima i procedurama, te potpuno nelogičnim uvjetima prihvatljivosti natječaja, oko 90 posto hrvatskih voćara neće dobiti ni centa pomoći od sredstava namijenjene za ublažavanje posljedica od suše u poljoprivrednoj proizvodnji. Napominju kako je za štete od suše namijenjeno ukupno 53 milijuna eura, dok je štete kod voćara – najmanje 15 milijuna eura (poglavito proizvođača jabuka i mandarina).

Ovim putem u ime svih hrvatskih voćara izražavamo svoje veliko nezadovoljstvo, sadržajem netom završenog e-Savjetovanja vezanog uz „Nacrt pravilnika u provedbi državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva“, te objavljenim Javnim pozivom za podnošenje prijava za Mjeru 23 – “Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima koji su posebno pogođeni prirodnim nepogodama”, ali isto tako i potpunim izostankom suradnje sa sektorom voćarstva tijekom pripreme istog, stoji u pismu HVZ .

„Radi potpunog zanemarivanja činjenica i specifičnosti proizvodnje jabuka i mandarina, glavnina proizvođača nažalost uopće neće moći ostvariti pravo na potporu, dok je u istom trenutku paradoksalno da je namjena ovog programa upravo pomoć voćarima koji su zaista pretrpjeli štetu u svojoj proizvodnji i koja je lako dokaziva kroz primjerice, količine industrijske jabuke i bačene mandarine “, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Pismo upućeno Vladi RH, sadrži zaključke Skupštine Hrvatske voćarske zajednice održane 23. travnja 2025. te je detaljno obrazložena problematike vezane uz sušu i štete koje su nastale na voćnim vrstama, poglavito mandarini i jabuci u 2024. godini, kao i osvrt na neprihvaćanje prijedloga kod pripreme mjera i programa.

HVZ podsjeća kako je prošle godine sve voćare u Republici Hrvatskoj zadesila velika šteta od suše i kontinuiranih toplinskih valova koji su trajali od početka srpnja do polovice rujna. Visina temperatura i trajanje istih su bile ekstremne da bi ih voćke mogle podnijeti bez oštećenja plodova. Plodovi su u velikoj mjeri tijekom kolovoza i rujna, a nakon dugotrajne suše, opadali sa stabala, tako da je oko 40 posto umjesto u klasama za svježu prodaju trgovačkim lancima bačeno ili završilo kao industrijska jabuka. Kod mandarine je pak zbog suše bačeno ili završilo u industriji nekoliko tisuća tona.

Veliki dio šteta (posebice unutar ploda) postao je vidljiv tek nakon berbe te tijekom skladištenja ili prilikom pakiranja/isporuka, kako je vrijeme odmicalo. Za razliku od ratarske, povrtlarske ili proizvodnje sezonskog ljetnog voća, proizvođači jabuka i mandarina svoje štete nisu mogli niti znati, ni procijeniti, pa tako niti prijaviti kako to propozicije ovog natječaja traže.

„U više smo navrata protekle godine, a posebice u vrijeme berbe, detaljno i vrlo konstruktivno pisali Ministarstvu poljoprivrede s ciljem da se program potpore, odnosno ublažavanje šteta pripremi kvalitetno, ciljano i pravedno. Od svih prijedloga, na kojima smo intenzivno radili nije usvojeno – ništa. Nije nam jasno zašto se ignoriraju naši prijedlozi i zašto nema razumijevanja od strane administracije u Ministarstvu poljoprivrede, prema vrlo ozbiljnim problemima s kojima se ovaj sektor susreće već dulji niz godina. Sve to rezultira zabrinjavajućim padom proizvodnje voća“, kaže Branimir Markota.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Iz HVZ ističu da unatoč pokušajima ostvarivanja dijaloga, poziv za podnošenje prijava za Mjeru 23 odnosno propozicije su u potpunosti zanemarile činjenice, a kojima se voćari s pretrpljenim najvećim štetama de-facto u potpunosti unaprijed eliminiraju jer nije proglašena elementarna nepogoda koji uvjet je stavljen za prijavu štete. Isti je slučaj i kod predloženog Pravilnika koji je bio na javnom savjetovanju, a na koji su se voćari i očitovali tijekom savjetovanja.

Navode argumente i činjenice voćara koji nisu usvojeni, pri čemu posebno ističu da veliki broj općina i županija uopće nije proglasila prirodnu nepogodu zbog raznih administrativnih, vremenskih ili drugih razloga i ograničenja, a što apsolutno ne znači da proizvođači voća, a posebno jabuka nisu imali i tamo ogromne štete. U RH po dostupnim podacima ne postoji regija koja nije pretrpjela značajne štete od suša i vrućina, međutim iz razno raznih razloga ili ograničenja neke općine nisu proglasile nepogodu

„Smatramo kako jedino proizvodnja hrane treba biti temelj za donošenje svih odluka u RH želimo li sačuvati proizvodnju hrane. Postavljamo još jednom pitanje – kako je proizvođač mogao prijaviti štetu koju u tom trenutku (početak berbe) nije imao ili je tada nije mogao vidjeti te kako ju je uopće mogao procijeniti ako je ispred njega gotovo dvije trećine berbe. Trebamo li radi toga sada biti diskriminirani odnosno unaprijed diskvalificirani? Da li je proglašenje elementarne nepogode uvjet koje je odredila Europska komisija ili Hrvatska vlada da bi se nadoknadila šteta u voćarstvu ili je to „komoditet“ administracije koja priprema Pravilnike?“, pitaju se voćari.

U pismu upućenom Vladi RH i premijeru Andreju Plenkoviću voćari traže hitan termin sastanka na kojem bi iznijeli svoje prijedloge kako bi objavljeni prijedlog programa pomoći učinili logičnijim te pravednijim za proizvođače kojima je ovaj program pomoću u stvarnosti i namijenjen. Ujedno žele prezentirati i trenutno stanje u voćarstva Hrvatske, koje je nažalost u sve lošijoj perspektivi, ali i dogovoriti modele buduće suradnje sa službama Ministarstva poljoprivrede, kako bi se spasilo i unaprijedilo hrvatsko voćarstvo.