U Hrvatsku je u prvih sedam mjeseci ove godine pristiglo turista iz više od 75 zemalja svijeta, pri čemu su minusi turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu zabilježeni samo iz 18 zemalja, no među njima su i neke od najvažnijih za hrvatski turizam – Njemačka i Nizozemska.

Stranih je turista u Hrvatsku, po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u prvih sedam mjeseci ove godine došlo 6,37 milijuna ili 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su s 33,63 milijuna noćenja u blagom plusu od 0,7 posto.

U ukupnim turističkim dolascima i noćenjima strani su turisti u Hrvatskoj u tim mjesecima sudjelovali s uobičajenih gotovo 90 posto, a najviše ih je, također uobičajeno, bilo na Jadranu, 5,81 milijun ili 3,3 posto više nego lani.

Iako se hrvatska turistička promocija zadnjih nekoliko godina okreće i brojnim novim, rastućim i dalekim tržištima diljem svijeta, u statistici i dalje na prvih desetak mjesta po turističkim dolascima i noćenjima prevladavaju 'stara' odnosno tradicionalna tržišta, među kojima su i ona čiji su turisti i u svjetskom turizmu poznati kao najveći putnici i potrošači – Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija.

U prvih deset u hrvatskom turizmu nema primjerice Kine, Rusije i Brazila, rastućih tržišta u svjetskom turizmu i po broju putovanja i po potrošnji. IZ tih zemalja ove godine u Hrvatskoj bilježi se porast dolazaka i noćenja tek iz Kine, od po 41 posto.

Rusija je, očekivano, i ove godine zbog političke situacije, viznog režima, preslagivanja na njihovom touroperatorskom tržištu te pada vrijednosti rublje nastavila 'pad' u hrvatskom turizmu. Ipak, ove godine, za razliku od prošle, pad je nešto blaži – od 11 posto s 81 tisućom dolazaka i od 14 posto sa 635,3 tisuće noćenja.

S Brazilom je situacija nešto 'zanimljivija', jer se nakon lanjskog velikog porasta dolazaka turista iz te zemlje, iznad 40 posto, ove godine u sedam mjeseci bilježi pad dolazaka od 6 i noćenja od 4 posto, što se dijelom može pripisati ovogodišnjem nogometnom SP-u u toj zemlji, ali i nedovoljno iskorištenom prilikom za hrvatsku promociju.

Ovisnost o Njemačkoj, Sloveniji i Austriji

Stabilnije poslovanje

GEN-I: Upravljanje energijom više nije ‘nice to have’, nego pitanje stabilnosti i otpornosti poslovanja

Financije i ulaganja

Ćosić: Gledamo koju nijansu ‘zelene’ boje ima projekt, a digitalizacija je veliki plus

S obzirom na broj dolazaka i noćenja njemačkih, slovenskih i austrijskih turista, koji već godinama predvode listu prvih deset stranih tržišta, može se zaključiti da o njima u hrvatskom turizmu postoji i svojevrsna ovisnost. S ta tri tržišta ove je godine u sedam mjeseci u Hrvatsku pristiglo ukupno 2,26 milijuna turista, što je 35,5 posto od ukupnih stranih dolazaka, a još veći postotak, od gotovo 42 posto, čine sa 14 milijuna noćenja u ukupnim stranim noćenjima.

I dok je Slovenaca i Austrijanaca u prvih sedam mjeseci došlo i noćilo ove godine više nego lani, Nijemci su i s padom dolazaka od 5 posto ili 903 tisuće, te s 6,2 posto manje noćenja ili 6,3 milijuna i dalje apsolutni prvaci u hrvatskom turizmu, za kojim primjerice drugi Slovenci 'zaostaju' za oko 2 milijuna noćenja, a treći Austrijanci za oko 3 milijuna.

Sedmomjesečnim minusima Nijemaca najviše su pridonijeli veliki minusi s tog tržišta u ovogodišnjem srpnju, kada ih je, po podacima HTZ-a, bilo čak 17,1 posto manje, a njihovih noćenja 19 posto manje nego u lanjskom srpnju.

S druge strane, važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam pokazuje se iznova ove godine, jer je njihovih turista u sedam mjeseci bilo 753 tisuće ili 0,6 posto više, a noćenja 4,5 milijuna ili 1 posto više, a slične postotke ostvarili su i u srpnju, u kojem su i na prvom mjestu među svim stranim tržištima.

Austrijanaca je došlo 610 tisuća ili 6,4 posto više, a njihovih noćenja bilo je 3,25 milijuna ili 6 posto više nego u lanjskih sedam mjeseci.

Foto: Goran Jakuš / Pixsell

Talijani su na četvrtom mjestu u dolascima, nakon par godina došlo ih je i više, za 5,6 posto u odnosu na lani, a ostvarili su i 5 posto više noćenja ili 1,7 milijuna po čemu su na šestom mjestu.

Češko tržište je tradicionalno među prvih pet, pa je tako i ove godine, 5. u dolascima i 4. u noćenjima u čemu su njihovi turisti u odnosu na prošlu godinu na otprilike istoj razini.

Kao i zadnje dvije, tako se i ove godine na sredinu liste top 10 tržišta u hrvatskom turizmu svrstala Poljska, i to na 6. mjesto s gotovo 350 tisuća dolazaka, što je slično kao lani, te na 5. mjesto s 2,2 milijuna noćenja ili 1,3 posto više nego u lanjskih sedam mjeseci.

Veće poraste, od 10,7 i 9,4 posto, ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji su pri dnu liste top 10, kao i Francuska, Nizozemska i Slovačka, od kojih su minusi zabilježeni jedino iz Nizozemske, od 9,3 posto u dolascima i od čak 14,6 posto u noćenjima, što su najviše osjetili kampovi u Hrvatskoj, jer to tržište, uz njemačko, jedno od važnijih upravo za taj segment.

Zanimljivi porasti s nekih dalekih tržišta

Neke od važnijih porasta turističkih dolazaka i noćenja hrvatski je turizam ove godine zabilježio s brojnih dalekih tržišta, među kojima je apsolutni pobjednik Koreja iz koje je došlo čak 256,7 posto više turista ili 150 tisuća, a ostvarili su 242 posto više noćenja ili 185 tisuća, što pokazuje da se ti turisti u Hrvatskoj vrlo kratko zadržavaju.

Slično je i s turistima iz Tajvana (Kina) kojih je bilo oko 40 posto više, a poraste veće od 50 posto te od 100 posto u odnosu na prošlu godinu ostvarili su turisti iz Indije i Indonezije, ali na maloj 'bazi'.

Iz Australije, SAD-a, Kanade i s Novog Zelanda ove je godine došlo između 12 do 20 posto više turista nego lani, dok se među europskim zemljama s važnijim porastima od 18 do 25 posto ističu Španjolska i Portugal, kao i tri skandinavske zemlje Švedska, Norveška i Finska, iz kojih je došlo oko 6 posto više turista nego lani, dok je Danska jedina 'zakazala'.

Tatjana Miščančuk