Relativne cijene hrvatskih proizvoda su iznadprosječne na našim glavnim izvoznim europskim tržištima Njemačke i Italije, a dodatan je problem i što se Hrvatska sve više okreće manje zahtjevnim tržištima jer to znači manje ulaganje napora na održavanju i jačanju konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva, upozorio je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Velimir Srića na jučerašnjem okruglom stolu organiziranom na temu “Kako unaprijediti izvoz Hrvatske u EU,” a koji je upriličen u okviru promocije knjige “Kako prodavati u EU”, čiji su urednici Srića i Antun Kliment. Rast izvoza jednakom dinamikom kao i rast uvoza, koji je u prvih devet mjeseci ove godine bio na razini od 14,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, Srića i ostali sudionici ne smatraju nimalo ohrabrujućim, kako to često ističe hrvatska Vlada, jer nastavi li se tim tempom, upozoravaju, samo će još više rasti vanjskotrgovinski deficit. Hrvatska je proizvodnja još ispod razine na kojoj je bila 1990. godine, a udio uvoza iz Hrvatske u EU propolovljen je u posljednjih deset godina. Vladimir Ferdelji, direktor Elektrokontakta, podsjetio je kako je još 1993. godine hrvatski izvoz bio veći od uvoza, a ključnim za nepovoljno okruženje za proizvodnju i izvoz ističe monetarnu politiku. Izlaz iz situacije u kojoj su inputi preskupi u odnosu na output, a kako takvu politiku podržavaju već četiri vlade, i ne očekuje se njezina promjena, Ferdelji vidi upravo u ulasku Hrvatske u EU. U nizu crnih statistika koje su prezentirane na temu hrvatskog izvoza u posljednjih deset godina moglo se čuti i dobra iskustva nekoliko hrvatskih izvoznika koji su posljednjih godina uspjeli plasirati svoje robe na tržište EU. Uz Elektrokontakt riječ je o međimurskom Centrometalu Viro iz Virovitice, a kojima je zajedničko da dobit koju ostvaruju u poslovanju stalno reinvestiraju, i to u ljudski kapital i nove tehnologije kako bi poboljšali konkurentnost.