Hrvatski LNG Terminal izborio je oko 25 posto ukupno dodijeljenih sredstava na natječaju CEF-a na kojem je dodijeljeno 444 milijuna eura za 18 projekata. Uz LNG, novac je dobio i HOPS za gradnju pametne mreže u suradnji sa Slovenijom Sicro.Grid i to 40 milijuna eura.

Velik je to uspjeh za Hrvatsku, za koji zahvale idu i dobrom političkom lobiranju. Naime, CEF je fond u kojem je za razvoj privatno-javnih projekata raspoloživo ukupno 26,3 milijarde eura, ali je 5,35 milijardi eura rezervirano za energetske projekte. Novac će se uglavnom dodjeljivati bespovratno, pri čemu je za taj dio odvojeno 4,7 milijardi eura. Na listu projekata koji bi mogli primiti europsku potporu stiglo je 195 projekata iz cijele Europe, među kojima su uz LNG i Sicro.Grid, te još četiri hrvatska projekta. Ipak, biti na listi projekata ne znači i garanciju da će se europski novac dobiti.

Do sada su dodijeljene 1,2 milijarde eura za 75 projekata u Europi, a najveću potporu od 295 milijuna eura dobio je interkonektor koji spaja Poljsku i Litvu. Baltičke zemlje pokupile su velik dio novca na završenim natječajima, a poruka je to Europske unije da su zainteresirani razvijati energetiku na potezu Baltik – Jadran. Osim LNG-a i HOPS-a, potporu je, doduše za izradu projekata, dobio i Plinacro, i to sedam milijuna eura za pripremu dva plinovoda koja bi trebala služiti LNG Terminalu, a koji podrazumijevaju ulaganja od 430 milijuna eura.

Plinacro se još nije natjecao za potporu za samu gradnju plinovoda, ali pregledom financiranih projekata može se uočiti da se nakon potpore za pripremu dokumentacije i dozvola uglavnom odobravaju i potpore za samu gradnju tih projekata pa bi i Plinacro tijekom 2017. godine mogao izboriti dio novca iz CEF-a. Hrvatski projekti koji su dospjeli na CEF-ovu listu, među kojima su uz nabrojene, i po jedan iz HOSP-a Janafa i Plinacra vrijede više od milijardu eura pa, ako se ponovi uspjeh LNG-a, Hrvatskoj mogu donijeti i do 500 milijuna bespovratnih eura.