Je li na pomolu novi 'rat' između hrvatskih i srpskih šećerana kada ove jeseni, u rujnu i listopadu krene otkup šećerne repe?

To se sluti iz napisa pojedinih medija iz susjedne nam države. Tako beogradske Večernje novosti naslovom – "Hrvati srpskoj repi zatvorili vrata" – već potpiruju tenzije ističući kako šećerane iz Hrvatske zbog ulaska u Europsku uniju poljoprivrednicima iz Srbije više ne mogu nuditi veću otkupnu cijenu i time izravno štetiti srpskim šećeranama oduzimajući im sirovinu. Prema njihovim tvrdnjama godinama je urod šećerne repe sa oko pet tisuća hektara vojvođanske ravnice odlazio u hrvatske šećerane. 

Jednostrana odluka
Trajalo je to, podsjećamo, sve do prošle jeseni kada je jednostranom odlukom Vlade Srbije uvedena zabrana izvoza više poljoprivrednih proizvoda, među njima i šećerne repe. Premda su dvije od tri hrvatske šećerane i lani računale na šećernu repu iz Vojvodine potpuno neočekivano, uoči same kampanje prerade, ostale su zakinute. Sa svojim dugogodišnjim kooperantima iz Vojvodine županjska Sladorana ugovorila je proizvodnju šećerne repe na 4083 hektara dok je paralelno s hrvatskim dogovorila proizvodnju na 8624 hektara, što svjedoči da je bila zakinuta za gotovo 50 posto sirovine.

Osječko Žito suočilo se s još većim apsurdom. Ta tvrtka u vojvođanskom naselju Ratkovo svojedobno je kupila posjed površine 2013 hektara, unatoč toj činjenici ni oni nisu dobili dozvolu za prijevoz lanjskog uroda šećerne repe iz Srbije u Hrvatsku. Premda nisu bili voljni prokomentirati napise srpskih medija u financijskom izvješću za 2012. navode da su te godine naspram 2011. ostali bez šećerne repe sa 2168 hektara što je u konačnici smanjilo očekivani prihod od prodaje šećera za čak 159 milijuna kuna.

Neće srpsku repu
Tona šećerne repe u Srbiji trenutačno iznosi 46 eura, zbog uvjeta na koje je vlast u Beogradu pristala potpisujući s Europskom komisijom Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, oslobođena je carine kao i poduga lista poljoprivrednih proizvoda ukoliko se izvozi u neku od članica Unije. S tom cijenom šećerna je repa i dalje primamljiva hrvatskim šećeranama, no dvije šećerane iz grupacije Viro ove jeseni neće nabavljati sirovinu u Srbiji.   Potvrdio nam je to predsjednik Uprave Sladorane, Luka Burilović.

Hrvati srpskoj repi ne zatvaraju namjerno vrata, ističe Burilović i podsjeća: "Srbija je prošle godine jednostrano zabranila izvoz repe unatoč činjenici da je ta repa bila ugovorena od strane hrvatskih proizvođača i svi mi smo na tu repu računali."  "Poučeni prošlogodišnjim negativnim iskustvom ove godine, prije svega iz opreza, uopće nismo niti razmišljali o ugovaranju repe u Srbiji nego smo dovoljne količine ugovorili s našim lokalnim kooperantima," ističe Burilović.Što će učiniti Žito sa svojim posjedom u Ratkovu ostalo nam je nepoznato budući da su se odlučili za šutnju.  

Zasijanost

Male površine

Tijekom protekle četiri godine šećernom repom U Hrvatskoj je bilo zasijano između 23 i 27 tisuća hektara, što je rekord iz 2010. Ove i prošle godine, prema podacima državne statistike, pod ovom kulturom bilo je po 24 tisuće hektara. Dobri klimatski uvjeti i veće zasijane površine 2010. dale su rekordan prinos od 1230 tisuća tona dok je prošle godine urod iznosio tek 960 tisuća tona.     

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo