Slovenski bi parlament u srijedu mogao izabrati Alenku Bratušek iz stranke Pozitivna Slovenija (PS) za mandatarku za sastav nove vlade, ali time se ne rješava pitanje ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma s EU, koji bi čak mogao postati taocem političke krize u Sloveniji.

Ukoliko Alenka Bratušek bude izabrana za mandatarku, neizvjesno je hoće li ona uspjeti sastaviti vladu, što je ovisno o usklađivanju programskih razlika između stranaka koje bi u toj vladi sudjelovale, a najizrazitije se odnose na način sanacije bankarskog sustava i privatizaciju državnih poduzeća.

Socijalni demokrati (SD) Igora Lukšiča i centristička Građanska lista (GL) Gregora Viranta o tome imaju suprotstavljene koncepte. I Lukšič i Virant ovih su dana, razvijajući scenarije do kojih može doći ako Bratušek ne bi uspjela sastaviti vladu u kojoj bi bile i njihove stranke, spominjali 16. lipnja kao datum kad bi bilo moguće održati prijevremene izbore i tako završiti krizu koja traje već gotovo dva mjeseca.

Do izbora nove vlade pregovore s Hrvatskom o Ljubljanskoj banci i dalje će voditi predsjednik vlade Janez Janša, čak i u slučaju ako mu parlament u srijedu izrekne nepovjerenje, jer bi u tome slučaju vlada na odlasku obavljala već započete tekuće poslove.

Ako dođe do formiranje nove vlade, a dogovora o Ljubljanskoj banci još ne bude, u igru bi se kao pregovarač vratio Karl Erjavec, koji bi u novoj vladi, kako se nagađa, opet preuzeo ministarstvo vanjskih poslova.

I Janša i Erjavec, koji su se u međuvremenu "razišli" i po pitanju Ljubljanske banke, od samog izbijanja krize tvrde da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora kao jedan od prioriteta ne smije biti ugrožena političkim prilikama u Sloveniji, jer se s njome sve stranke slažu, uz uvjet da prije toga bude riješeno pitanje Ljubljanske banke.

"Najmanje što koalicijski partneri žele jest četvreromjesečna kriza, s izbornom kampanjom u kojoj bi ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora bila jedna od tema", izjavio je krajem siječnja Janez Janša. On je tom prilikom rekao da je ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora za njegovu vladu jedan od tri prioriteta, s obzirom da to zahtijeva dvotrećinsku parlamentarnu većinu, te da ratifikaciju ne bi mogao ni predložiti ako bi njegova vlada, kako su neki predlagali, dala ostavku.

Mišljenje da Ljubljansku banku i ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora nikako ne treba uključivati u moguće predizborne kalkulacije stranaka više je puta u svojim javnim istupima spomenuo u zadnje vrijeme i sam Erjavec. Budući da ga je Janša smijenio s mjesta pregovarača o Ljubljanskoj banci još prije nego što je Erjavec dao ostavku u vladi, ostaje upitnim može li se dogovor postići do najavljenog susreta predsjednika hrvatske vlade Zorana Milanovića s Janšom 10. ožujka.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Janša vjeruje da je to moguće, no Tone Kajzer iz njegova kabineta koji je sada zadužen za kontakte s hrvatskom stranom izjavio je u subotu da previše tijesno postavljeni rokovi mogu ponekad biti smetnja.

Ukoliko pokušaji stabilizacije slovenske političke pozornice ne uspiju u kratkom vremenu, a u međuvremenu se ne riješi pitanje Ljubljanske banke, onda bi se zbog približavanja rokova za ratifikaciju stvari u Sloveniji mogle zakomplicirati.

Prijedlog zakona o ratifikaciji parlamentu mora podnijeti vlada, a sadašnja vlada sa samo šest ministara na granici je kvoruma za donošenje odluka.

S druge strane, i u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora parlament ne bi bio odmah raspušten i mogao bi u jednokratnom postupku potvrditi zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, ako mu ga u postupak dade vlada. No, u slučaju da odnosi s Hrvatskom postanu predizbornom temom, opet bi mogli proraditi uski stranački interesi. To se na primjer zbog graničnog prijepora i unutarstranačkih odnosa u slovenskoj politici dogodilo prije nekoliko godina, kad je Slovenija među zadnjima ratificirala hrvatski pristupni protokol za ulazak u NATO, a neke marginalne političke skupine prikupljale potpise za referendum s ciljem da se ratifikacija poništi.

Ako se pitanje Ljubljanske banke ne riješi u roku nekoliko tjedana, odnosi s Hrvatskom mogli bi ući u političke kalkulacije stranaka pred izbore.

Osim toga, u slučaju da izostane planirana reforma zakona o referendumu, postojala bi opasnost blokiranja ratifikacije čak i ako bi je parlament proveo.

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, svaki zakon, pa i međunarodni ugovor, koji slovenski parlament donese može se privremeno zaustaviti inicijativom da se o zakonu izjasne birači na referendumu. Po sadašnjem rješenju, za takvu blokadu dovoljno je prikupiti samo nekoliko tisuća potpisa.