Veliki broj hrvatskih prijevoznika trenutno posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću, pod pritiskom ekonomske krize prijevoznici već šestu godinu za redom bilježe pad količine prevezene robe, a zabrinjava i sve veći udio stranih prijevoznika u cestovnom prijevozu roba, upozoreno je u petak na 7. susretu prijevoznika Hrvatske obrtničke komore u Varaždinskim Toplicama.

Predsjednik Ceha prijevoznika HOK-a Vladimir Celiščak kazao je kako generalna nekonkurentnost u odnosu na prijevoznike iz susjednih zemalja zabrinjava sve cestovne prijevoznike.

Dodao je da su se, gledajući godinu unatrag, dogodili određeni pozitivni pomaci u ovoj djelatnosti, a u velikom je dijelu to rezultat suradnje Ceha prijevoznika s resornim ministarstvom i ostalim relevantnim institucijama. No, dio poslovanja u području prijevoza još je uvijek nedefiniran.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec naglasio je kako je sve veći broj prijevoznika posljednjih godina bio primoran otpuštati dio zaposlenih, a neki su i zatvorili svoje obrte. Zato smo, rekao je, u više navrata tražili od nadležnih institucija smanjenje troškova poslovanja.

"Trudili smo se biti proaktivni i uključiti predstavnike prijevoznika u izradu svih zakonskih propisa vezanih za prijevozništvo kako bi se izbjeglo donošenje nedorečenih zakonskih propisa koji otežavaju rad prijevoznicima te ostavljaju prostor za rad na crno. Međutim, i dalje vlada praksa donošenja zakona i propisa bez konzultacije s predstavnicima onih na koje se ti zakoni odnose, u ovom slučaju prijevozničkog sektora", zaključio je Ranogajec.

Na skupu u Varaždinskim Toplicama zaključeno je kako je u donošenje zakonske regulative nužno pravovremeno uključiti predstavnike svih prijevozničkih asocijacija.

Traži se, između ostalog, i omogućavanje kratkotrajnih povremenih zapošljavanja vozača kako je to riješeno u djelatnostima poljoprivrede i ribarstva, a u skladu s potrebama posla, te da se prijevoz za vlastite potrebe zakonski regulira na način da se može obavljati samo vozilima do 7,5 tona najveće dopuštene mase u krugu do 100 kilometara.

Prema praksi nekih država članica EU hrvatskim cestovnim prijevoznicima koji se bave isključivo djelatnošću javnog cestovnog prijevoza potrebno je omogućiti povrat dijela trošarina koje su sadržane u cijeni goriva. Traži se i preciznije definiranje uvjeta za obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza u Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu te strože i učestalije kontrole svih nadležnih inspekcijskih službi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Od prethodnog susreta prijevoznika u ožujku 2013. u Zadru broj obrta koji imaju registriranu djelatnost cestovnog prijevoza smanjio se za oko 300, a uglavnom se radi o obrtima registriranim za prijevoz robe.