Rast sektora građevinarstva nastavljen je i u studenome, potvrđuju podaci državnih statističara.

Nakon što je prošli tjedan to sugerirao rast broja izdanih građevinskih dozvola i iz njih proizlazeće vrijednosti budućih radova, jučer je rastući trend potvrđen i za tekuće radove.  U odnosu na lanjski studeni njihov je obujam bio 6,9% veći, a plus se bilježi i na mjesečnoj razini (+0,3%).

Time je rezultat u prvih 11 mjeseci u odnosu na isto razdoblje godinu prije poboljšan 8 posto.  Godišnji rast radova u studenome rezultanta je sedam posto većeg obujma radova na zgradama, dok je na ostalim građevinama (od cesta i pruga do mostova, cjevovoda i sl.) veći 6,6%. Više od polovice (55%) radnih sati odrađeno je na novogradnjama (ostatak su rekonstrukcije, popravci i održavanja).

Kad je riječ o vrstama građevina, nešto više od 50% sati rada u studenom odnosilo se na zgrade. Slične proporcije vrijede i za cijelo razdoblje siječanj-studeni. Posljednji podaci upućuju i da je dinamika tog sektora kod nas danas iznad europskog prosjeka. U studenome je veći godišnji rast radova bio samo u Rumunjskoj koja s čak +24% izrazito strši u odnosu na 1,4% prosjeka EU.

U rumunjskom slučaju dvoznamenkaste se stope bilježe već dulje vrijeme, a u III. kvartalu građevinska se zahuktalost očitovala u čak 35% rasta radova (u RH nepunih 6%, a prosjek EU-28 bio je 1,6%). 

Kad je riječ o izdanim dozvolama kao indikatoru buduće dinamike sektora, lani ih je u 11 mjeseci izdano 5,6% više (4,5% kod zgrada i 11% kod ostalih građevina), s tim da je predviđena vrijednost radova po tim dozvolama gotovo 29% veća. To se povezuje s intenziviranjem infrastrukturnih zahvata, posebice financiranih iz fondova EU, ali analitičari HGK pritom napominju da se veći dio (55%) procjenjene vrijednosti radova i dalje odnosi na zgrade.