ZAGREB – “Proteklih godina u Hrvatskoj je dosta napravljeno na pravnoj podlozi za uvođenju e-poslovanja, no to još nije dovoljno, još kaskamo, primjerice, u dijelu tehničkih normi, a potrebno je prije svega bolje se organizirati za ostvarenje informatičkog društva kao nacionalnog cilja”, zaključio je direktor Sektora za informatiku Hrvatske gospodarske komore Marijan Frković nakon jučerašnjeg skupa u HGK na kojemu je analizirano gdje je Hrvatska u odnosu na Europsku uniju u pravnom okviru e-poslovanja.
“Hrvatski biznis sektor je podinvestiran u primjeni informacijskih tehnologija, istaknuo je zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku Domagoj Juričić, koji je iznio podatke, doduše za 2004. godinu, prema kojima je u Hrvatskoj obujam e-poslovanja procijenjen na 263 milijuna dolara. Analitičari najavljuju da slijedi trend rasta e-trgovine, no Hrvatska nije među dobro organiziranim tržištima Europe, dodao je Juričić ističući kako su postavljeni zakonski temelji za razvoj e-poslovanja, no još postoji znatan otpor zbog mentaliteta i ustaljenih navika te nepoznavanja koristi od te vrste poslovanja. Juričić problematičnim navodi i podatak da je u Fini dosad izdano samo 4200 kartica s digitalnim certifikatom. Osim temeljnih zakona o elektroničkom potpisu i o elektroničkoj ispravi, koji su usklađeni s EU regulativom, Fjodor Ružić iz Ureda za e-Hrvatsku ističe da je razmjerno dobro razvijeno e-bankarstvo i e-trgovina iako ima još prostora za uređivanje, primjerice, treba donijeti zakon o e-novcu, e-financijama i o porezu na e-dobit, a kao područje na kojemu je nedovoljno napravljeno Ružić je istaknuo e-intelektualno vlasništvo, te e-autorsko pravo. Unatoč solidnoj zakonskoj osnovi, na skupu su izneseni podaci iz kojih je vidljivo da primjena e-trgovine još nije uzela maha u Hrvatskoj. Podaci od prije godinu dana govore da se Internetom služi 39 posto stanovnika, a svega 8 posto koristi se e-trgovinom. Iako su sudionici telekomunikacijsku mrežu ocijenili zadovoljavajućom, Ivančica Urh iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvoja najavljuje kako će dodatno poboljšanje donijeti i strategija širokopojasnih komunikacija, koja je upravo u završnoj fazi, a koja će ”eliminirati usko grlo između korisnika i mreže usluga”.
ZAGREB – “Proteklih godina u Hrvatskoj je dosta napravljeno na pravnoj podlozi za uvođenju e-poslovanja, no to još nije dovoljno, još kaskamo, primjerice, u dijelu tehničkih normi, a potrebno je prije svega bolje se organizirati za ostvarenje informatičkog društva kao nacionalnog cilja”, zaključio je direktor Sektora za informatiku Hrvatske gospodarske komore Marijan Frković nakon jučerašnjeg skupa u HGK na kojemu je analizirano gdje je Hrvatska u odnosu na Europsku uniju u pravnom okviru e-poslovanja.
“Hrvatski biznis sektor je podinvestiran u primjeni informacijskih tehnologija, istaknuo je zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku Domagoj Juričić, koji je iznio podatke, doduše za 2004. godinu, prema kojima je u Hrvatskoj obujam e-poslovanja procijenjen na 263 milijuna dolara. Analitičari najavljuju da slijedi trend rasta e-trgovine, no Hrvatska nije među dobro organiziranim tržištima Europe, dodao je Juričić ističući kako su postavljeni zakonski temelji za razvoj e-poslovanja, no još postoji znatan otpor zbog mentaliteta i ustaljenih navika te nepoznavanja koristi od te vrste poslovanja. Juričić problematičnim navodi i podatak da je u Fini dosad izdano samo 4200 kartica s digitalnim certifikatom. Osim temeljnih zakona o elektroničkom potpisu i o elektroničkoj ispravi, koji su usklađeni s EU regulativom, Fjodor Ružić iz Ureda za e-Hrvatsku ističe da je razmjerno dobro razvijeno e-bankarstvo i e-trgovina iako ima još prostora za uređivanje, primjerice, treba donijeti zakon o e-novcu, e-financijama i o porezu na e-dobit, a kao područje na kojemu je nedovoljno napravljeno Ružić je istaknuo e-intelektualno vlasništvo, te e-autorsko pravo. Unatoč solidnoj zakonskoj osnovi, na skupu su izneseni podaci iz kojih je vidljivo da primjena e-trgovine još nije uzela maha u Hrvatskoj. Podaci od prije godinu dana govore da se Internetom služi 39 posto stanovnika, a svega 8 posto koristi se e-trgovinom. Iako su sudionici telekomunikacijsku mrežu ocijenili zadovoljavajućom, Ivančica Urh iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvoja najavljuje kako će dodatno poboljšanje donijeti i strategija širokopojasnih komunikacija, koja je upravo u završnoj fazi, a koja će ”eliminirati usko grlo između korisnika i mreže usluga”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu