Sporazum o suradnji zagrebačkog Zavoda za ispitivanje kvalitete i Regionalnog tehnološkog centra Priština na ispitivanju naftnih derivata koje se plasira na kosovsko tržište prvi je konkretni posao dogovoren na jučerašnjem Hrvatsko-kosovskom gospodarskom forumu održanom u hotelu Grand u Prištini. Skup je okupio stotinjak kosovskih i osamdesetak hrvatskih tvrtki koji su dogovarali međusobno moguće zajedničke niše, a organiziran je u okviru gospodarske misije koju je umjesto ministra gospodarstva Branka Vukelića, koji je, kako se ispričao, bio spriječen zbog gripe predvodio državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković.

Osnivanje tvornica
Ključni projekt koji je jučer razmatran s predstavnicima UN-ove misije na Kosovu uključivanje je Hrvatske elektroprivrede u izgradnju termoelektrana. Kako je pojasnio Vranković, na Kosovu postoje izvanredni uvjeti za razvoj tog sektora, koji će vjerojatno biti i temelj za njegov budući razvoj, no riječ je, dodaje, o osjetljivoj temi i izuzetno vrijednom projektu, od oko tri milijarde eura. Vranković je nakon susreta s voditeljem UNMIK-a za ekonomiju Andreasom Wittkowskim te ministrom trgovine i industrije Kosova Bujarom Dugollijem bio uvjeren da će brzo biti definirani uvjeti i kriteriji za ulazak u sektor energetike na Kosovu. HEP je, dodao je Vranković, zainteresiran za ulaganje u proizvodnju električne energije i gradnju energetske infrastrukture. Osim u energetskom sektoru, konkretni su razgovori vođeni i o mogućim zajedničkim projektima u sektoru građevinarstva, pri čemu je s hrvatske strane izražen interes za uključivanje u projekt gradnje autoceste Priština – Tirana. Hrvatska, poručio je Vranković, ima iskustvo gradnje autoceste na teškom terenu vlastitim kapacitetima koje može ponuditi kosovskim tvrtkama i zajednički ga primijeniti na Kosovu. Taj je projekt, pojasnili su domaćini, ušao u fazu istraživanja načina kako ga izvesti, a ne bude li moguće osigurati sredstva za gradnju iz kosovskog proračuna, tamošnja će vlada razmotriti mogućnost davanja koncesije za gradnju tog važnog autoputa. Ina, najavio je Vranković, u svom sektoru želi nastaviti širiti poslovanje na Kosovu, a istaknut je i interes hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih tvrtki za osnivanje tvornica za proizvodnju sirovina i hrane. “Iako još nije definiran status Kosova, vrlo je visok interes inozemnih ulagača za Kosovo, i to da već sada počnu s investicijama”, kazao je ministar Dugolli, pozvavši hrvatske poslovne ljude da se uključe u proces privatizacije na Kosovu. Naime, u proces privatizacije ušlo je oko 500 tvrtki, od kojih je polovica već privatizirana, i to uglavnom veliki sustavi. No Dugelli ističe kako još ima atraktivnih sustava, posebice rudnici Trepča, turistički kompleks Brezovica, te kosovska tvornica cementa, rudnici boksita i magnezija. Privatizacija se na Kosovu odvija u mjesečnim valovima, a u tijeku je upravo 24. val privatizacije.

Sezonski radnici
Sadašnja je suradnja između hrvatskog i kosovskog gospodarstva na najjednostavnijoj razini, odnosno robnoj razmjeni, no i Vranković i Dugelli ocijenili su kako postoji iznimno velik potencijal i dobra volja za njezino unapređenje na višu razinu, odnosno za zajednička ulaganja i osnivanje zajedničkih poduzeća za nastup na kosovskom, ali i trećim tržištima. Vranković se susreo i s kosovskim premijerom Agimom Çekuom, koji je pozdravio osnivanje hrvatskog diplomatskog ureda za vezu u Prištini. Çeku ističe kako tim potezom Hrvatska pokazuje dobru volju da s Kosovom razvija sve odnose, a nada se da će u skoroj budućnosti i Kosovo otvoriti diplomatsko predstavništvo u Zagrebu. Vukelić i Çeku razgovarali su i o poboljšanju viznog režima te uspostavljanju kvalitetnijih veza između Kosova i Hrvatske. Hrvatska i Kosovo nemaju izravne avionske i druge prometne veze. Razgovaralo se i o angažiranju kosovskih radnika na sezonskim poslovima u Hrvatskoj.

Odšteta za hrvatsku imovinu nakon privatizacije

Na upit novinara o povratu imovine koju su hrvatska poduzeća na Kosovu imala prije raspada bivše države, Çeku je odgovorio kako se ta imovina zbog odluke UNMIK-a ne može vratiti u naturalnom obliku. UNMIK je odlučio da se društvena imovina treba privatizirati, a nakon rješenja statusa Kosova bivšim vlasnicima bit će isplaćen novac od privatizacije.