Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatska želi izbjeći bugarska iskustva krize

Autor: Marija Brnić
27. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Negativne posljedice do kraja godine osjetit će i drugi dijelovi industrije

Ova kriza nije samo financijska, svijet se mijenja i na kraju sve će biti drukčije. Europske zemlje, međutim, moraju djelovati zajednički, a ne individualno jer ovo nije kriza nacionalnih industrija, nego europske industrije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Posebice je važno oduprijeti se protekcionizmu, kojemu se normalno teži u kriznim vremenima, ali upravo on predstavlja opasnost za ekonomije u ovim uvjetima, poručili su Karoly Attila Soos s Ekonomskog instituta mađarske Akademije znanosti i profesor primijenjene ekonomije, rektor sveučilišta u Ferrari Patrizio Bianchy, govoreći u ponedjeljak na dvodnevnoj konferenciji o učincima globalne financijske krize na industrijske sektore istočnoeuropskih zemalja i industrijske promjene u Hrvatskoj, koju u zagrebačkom muzeju Mimara organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Europsko ekonomsko i socijalno vijeće. Karoly Attila Soos ukazao je na činjenicu da su nove članice EU posljednje desetljeće znatno dinamičnije rasle od starih članica, ali sada su više pogođene negativnim trendovima. Hrvatska, prema riječima dopredsjednice Hrvatske gospodarske komore Vesne Trnokop-Tante, kao zemlja u kojoj industrija čini više od 20 posto BDP-a, 97 posto izvoza i zapošljava 270.000 ljudi, želi izbjeći iskustva koja su prošle krizom najpogođenije zemlje istočne i središnje Europe poput Rumunjske i Bugarske.

Ova kriza nije samo financijska, svijet se mijenja i na kraju sve će biti drukčije. Europske zemlje, međutim, moraju djelovati zajednički, a ne individualno jer ovo nije kriza nacionalnih industrija, nego europske industrije.

Posebice je važno oduprijeti se protekcionizmu, kojemu se normalno teži u kriznim vremenima, ali upravo on predstavlja opasnost za ekonomije u ovim uvjetima, poručili su Karoly Attila Soos s Ekonomskog instituta mađarske Akademije znanosti i profesor primijenjene ekonomije, rektor sveučilišta u Ferrari Patrizio Bianchy, govoreći u ponedjeljak na dvodnevnoj konferenciji o učincima globalne financijske krize na industrijske sektore istočnoeuropskih zemalja i industrijske promjene u Hrvatskoj, koju u zagrebačkom muzeju Mimara organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Europsko ekonomsko i socijalno vijeće. Karoly Attila Soos ukazao je na činjenicu da su nove članice EU posljednje desetljeće znatno dinamičnije rasle od starih članica, ali sada su više pogođene negativnim trendovima. Hrvatska, prema riječima dopredsjednice Hrvatske gospodarske komore Vesne Trnokop-Tante, kao zemlja u kojoj industrija čini više od 20 posto BDP-a, 97 posto izvoza i zapošljava 270.000 ljudi, želi izbjeći iskustva koja su prošle krizom najpogođenije zemlje istočne i središnje Europe poput Rumunjske i Bugarske.

Autor: Marija Brnić
27. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close