Gotovo trećina građana Hrvatske starijih od 16 godina prošle godine nije si mogla priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja. Prema posljednjim podacima Eurostata, u takvoj situaciji u 2025. bilo je 32,6 posto stanovništva, čime se Hrvatska svrstala na sedmo mjesto među članicama Europske unije s najvećim udjelom građana kojima takav odmor nije financijski dostupan.

Na prvi pogled, riječ je o podatku koji ne govori u prilog životnom standardu u Hrvatskoj. Međutim, slika se bitno mijenja kada se umjesto jedne godine pogleda dulje razdoblje. Upravo na to upozorava ekonomski analitičar Ivica Brkljača, koji smatra da podatak za 2025. ne treba promatrati izolirano.

“Problem nastaje kada se taj podatak promatra izolirano, bez trenda koji pokazuje kako se priuštivost godišnjeg odmora mijenjala tijekom razdoblja gospodarskog rasta”, ističe Brkljača.

Rececija i oporavak

U Hrvatskoj je taj trend posebno izražen. U 2015. čak 65,8 posto stanovništva nije si moglo priuštiti tjedan dana odmora izvan doma. Deset godina poslije taj se udio gotovo prepolovio, na 32,6 posto. Riječ je o poboljšanju od čak 33,2 postotna boda – najvećem među svim članicama EU.

Za usporedbu, slijede Cipar s padom od 25,9 postotnih bodova, Irska s 21,6, Bugarska s 21,3 i Poljska s 19,5 postotnih bodova. Pozicija Hrvatske u odnosu na europski prosjek također se poboljšala. Hrvatska je 2015. bila druga najlošija članica EU, odmah iza Rumunjske. Udio građana koji si nisu mogli priuštiti godišnji odmor bio je tada čak 30,6 postotnih bodova veći od prosjeka EU-a, podsjeća Brkljača. Lani je Hrvatska bila sedma najlošija članica EU prema tom pokazatelju, dok je razlika prema europskom prosjeku smanjena na 5,1 postotni bod.

Na razini cijele Europske unije također je vidljiv dugoročni napredak. U 2015. tjedan dana odmora izvan doma nije si moglo priuštiti 35,2 posto stanovništva, dok je prošle godine taj udio iznosio 27,5 posto. U deset godina udio se smanjio u čak 23 od 27 članica, dok su povećanje zabilježile samo Austrija, Njemačka, Finska i Švedska.

Ogroman napredak koji se u Hrvatskoj dogodio Brkljača dodatno ilustrira podacima dostupnima od 2010., prve godine za koju postoje podaci za Hrvatsku. Najteža situacija bila je 2012., kada si čak 71,4 posto stanovništva nije moglo priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće. Vrlo visoki udjeli zadržali su se i sljedećih godina, a potom, usporedno sa završetkom dugotrajne recesije i početkom gospodarskog oporavka, slijedi gotovo kontinuirano poboljšanje.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Posebno je zanimljivo kretanje među kućanstvima s uzdržavanom djecom. U 2012. godini čak 71,3 posto osoba iz takvih kućanstava nije si moglo priuštiti tjedan dana odmora, a 2015. godine 64 posto. Lani je njihov udio pao na 24,2 posto. Prije deset godina gotovo dvije trećine takvih kućanstava nije moglo financirati tjedan dana odmora, dok je danas riječ o otprilike četvrtini.

Korak naprijed, ali…

Jedan od razloga za tako izraženo poboljšanje vjerojatno je i činjenica da je riječ uglavnom o radno aktivnom stanovništvu, koje je izravnije osjetilo snažan rast zaposlenosti i plaća. No gospodarski rast nije jednako snažno utjecao na sve skupine. Najveći problem ostaje među starijima i samcima. Lani čak 62,6 posto osoba starijih od 65 godina koje žive same nije si moglo priuštiti tjedan dana odmora. Među ženama koje žive same taj je udio iznosio 57,9 posto, a među muškarcima 45 posto.

Ni broj djece u kućanstvu nije nevažan. Oko 15 posto kućanstava s jednim ili dvoje djece ne može si priuštiti tjedan dana odmora, dok se kod onih s troje ili više djece taj udio penje na 33,1 posto.

“Rast BDP-a, plaća i mirovina itekako se osjetio na spomenutom pokazatelju, ali i na drugim pokazateljima materijalnog položaja kućanstava”, zaključuje Brkljača. To, naravno, ne znači da je Hrvatska dosegnula razinu životnog standarda kojoj bi trebala težiti. No trend je teško zanemariti: u posljednjih deset godina upravo je Hrvatska ostvarila najveće smanjenje udjela stanovništva koje si ne može priuštiti tjedan dana odmora među svim članicama EU.

No kako građani planiraju godišnji odmor ovog ljeta? Podaci istraživanja koje je provela Alma Career Croatia, tvrtka koja upravlja portalom MojPosao, pokazuju nešto oprezniju sliku za ovu godinu – sve više zaposlenih planira kraće odmore, a raste i udio onih koji ovog ljeta uopće neće putovati. Udio zaposlenika koji planiraju iskoristiti najviše sedam dana godišnjeg odmora povećao se s 15 na 21 posto, dok se gotovo prepolovio udio onih koji planiraju odmarati 21 dan ili dulje – sa sedam na samo tri posto.

Najveća promjena odnosi se na one koji ovog ljeta uopće ne planiraju putovati. Njihov udio porastao je s 27 na 32 posto. Dakle, gotovo svaki treći ispitanik neće otići na ljetovanje i to prije svega zbog novca. Među onima koji ne planiraju putovati čak 60 posto navodi nedostatak novca kao glavni razlog, u odnosu na 56 posto godinu ranije.

Dugoročni Eurostatovi podaci pokazuju velik napredak: mogućnost da se priušti tjedan dana odmora danas je znatno veća nego prije deset ili petnaest godina. No, aktualna anketa zaposlenih pokazuje da cijene i troškovi života i dalje snažno određuju kako će građani provesti ljeto. Hrvatska je, dakle, napravila velik korak naprijed, ali koristi gospodarskog rasta nisu jednako raspoređene. Za dio umirovljenika, samaca i većih obitelji godišnji odmor izvan kuće i dalje je trošak koji je teško uklopiti u kućni budžet.