Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju, produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), poručivši kako su produktivnost, investicije i upravljanje zemljištem ključni za smanjenje uvozne ovisnosti.

vojna obuka

Mogu li Orqa, DOK-ING i HS Produkt postati novi izvozni motor?

Aktualna energetska kriza povećava rizik rasta cijena prehrambenih proizvoda, a hrana ponovno postaje jedno od ključnih pitanja gospodarske i sigurnosne otpornosti država. No, Hrvatska se, kažu u HUP-u, „još uvijek ponaša kao da je opskrba hranom dugoročno zajamčena“.

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje 25 posto niža nego 2012.

„Fokus je bio na povlačenju 10 milijardi eura od ulaska u EU i natječajima, a znatno manje na tome što Hrvatska želi proizvoditi. Stoga ne iznenađuje da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. oko 14 posto niža nego pred ulazak u EU 2013. te 25 posto niža nego 2012. godine. Produktivnost rada pala je oko 19 posto u odnosu na 2013. te više od 23 posto u odnosu na 2012. godinu”, ističe se u analizi HUP-a.

Dodatni pritisak stvara i snažan rast troška rada od 12,1 posto u 2025., višestruko iznad rasta vrijednosti proizvodnje od 2,7 posto. Unatoč povećanju ulaganja, s obzirom na stagnirajuću nisku dobit, „postojeća ulaganja nemaju učinak na povećanje proizvodnje”. „A poticaji uglavnom ne dobiju stvarni robni proizvođači već u dobroj mjeri imaju karakter socijalnih transfera“, ističu u HUP-u.

Deficit u trgovini hranom utrostručen na tri milijarde eura

Zabrinjava i rast ovisnosti o uvozu hrane. Deficit vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima od 2013. je gotovo utrostručen na tri milijarde eura u 2025. godini.

Najveće pogoršanje događa se kod voća i povrća – deficit je porastao s oko 205 milijuna eura na više od 500 milijuna eura godišnje. Hrvatska je u 2025. izvezla oko 230 milijuna eura voća i povrća, dok je uvoz dosegnuo gotovo 738 milijuna eura.

HUP: državno zemljište mora ići stvarnim proizvođačima

Iz HUP-a upozoravaju da „nisu dovoljne parcijalne izmjene pravilnika o potporama, nego jasna strategija proizvodnje hrane, upravljanja zemljištem i razvoja prehrambene industrije”.

Državno poljoprivredno zemljište mora postati razvojni alat kroz dodjelu stvarnim proizvođačima, uz jasne kriterije i dugoročnu sigurnost korištenja. Sustav potpora treba usmjeriti prema prioritetnim sektorima i tržišnoj proizvodnji, a nužno je i smanjiti administrativna i fiskalna opterećenja te porezno rasteretiti osnovne prehrambene proizvode.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene

„Bez predvidivog regulatornog okvira, jasnih razvojnih prioriteta i političke volje za provedbu reformi Hrvatska neće zaustaviti pad domaće proizvodnje hrane“, poručili su iz HUP-a.