Hrvatsku u razdoblju do 2030. godine očekuje izniman investicijski ciklus u cestovnu infrastrukturu. Kao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, svjestan sam odgovornosti koju nosi upravljanje sustavom koji čini temelj mobilnosti, sigurnosti i gospodarskog razvoja. Infrastruktura nije samo mreža cesta, to je pokretač ekonomije i jedini način da osiguramo ravnomjeran razvoj svih dijelova zemlje.
U 2026. godinu ulazimo s jasnim planom, stabilnim projektima i investicijskim ciklusom koji mijenja prometnu sliku Hrvatske. Trenutno imamo 278 milijuna eura planiranih investicija u izgradnju u 2026. godini, jednu milijardu eura ugovorenih projekata, te više od dvije milijarde eura planiranih investicija. To je strateški iskorak kakav Hrvatska nije imala godinama. Cestovna industrija globalno se ubrzano mijenja. Digitalizacija, inteligentni prometni sustavi, automatizacija, zelene politike i klimatska otpornost postaju neizostavni dio modernog upravljanja.
Hrvatska u 2026. mora biti dio te transformacije. Istodobno, graditeljski sektor suočava se s rastom cijena materijala, nedostatkom radne snage i sve većim sudjelovanjem međunarodnih tvrtki. Takvo tržište zahtijeva profesionalnost, transparentnost i vrhunsku pripremljenost projekata. Zato nam 2026. donosi i daljnje jačanje projektnih kapaciteta, kvalitetnije planiranje i smanjivanje rizika zastoja u realizaciji.
Kreditno zaduženje Hrvatskih cesta iznosi 1,49 milijarde eura, dok su potrebe za ulaganjima veće nego ikada. Naši vlastiti prihodi ograničeni su, a investicijski planovi vrlo ambiciozni. Zbog toga je ključno koristiti EU fondove, razvijati alternativne modele financiranja i surađivati s Vladom na dugoročno održivom modelu upravljanja cestovnom infrastrukturom.
Investicije koje provodimo imaju snažan društveni učinak, povezuju ljude, potiču gospodarsku aktivnost i osiguravaju dugoročnu održivost razvoja.
Novi ciklus obuhvaća najveće infrastrukturne zahvate u Hrvatskoj:
Multimodalna platforma Splitske aglomeracije/brza cesta Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, vrijednosti više od 300 milijuna eura, s aktivnom izgradnjom dionice Mravince – TTTS i pripremom dokumentacije za nastavak do Omiša.
Tunel Kozjak, spojna cesta Vučevica – DC8 i budući most preko Kaštelanskog zaljeva – projekt koji mijenja logiku pristupa Splitu i rasterećuje jedan od najopterećenijih prometnih pravaca u državi.
Brza cesta Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – Terezino Polje (DC12) – strateška sjeverno–istočna veza vrijedna gotovo 60 milijuna eura na prvim dionicama.
Podravski ipsilon i pravci prema Koprivnici, Krapini i Varaždinu – ključ za ravnomjerniji razvoj sjevera Hrvatske.
Spojna cesta Zagvozd – Imotski – 20 km potpuno nove državne ceste
Otok Hvar: rekonstrukcija DC116, dionica Sućuraj-Bogomolje-Poljica
Brojne obilaznice i sigurnosne rekonstrukcije u Makarskoj, Vukovaru, Zaprešiću, Drnišu, i drugim sredinama koje rješavaju lokalne gužve i povećavaju sigurnost.
Samo u Splitsko–dalmatinskoj županiji planirano je više od 735 milijuna eura ulaganja, čime ovo područje postaje jedno od najvećih gradilišta u državi.
Projekti se mogu graditi samo ako iza njih stoje stručni i motivirani zaposlenici. Zato je moj prioritet u 2026. godini daljnje jačanje internih timova, digitalizacija procesa, bolja koordinacija projektnih aktivnosti i ubrzavanje upravnih procedura. Uz to, radimo na smanjenju rizika u postupcima javne nabave, bržoj pripremi projektne dokumentacije i rješavanju imovinsko–pravnih pitanja, koja su često usko grlo velikih investicija.
Pred nama je razdoblje u kojem odlučujemo kakvu Hrvatsku ostavljamo generacijama koje dolaze. U vremenu kada se svijet ubrzano mijenja, infrastruktura mora biti brza, sigurna, digitalna, otporna i ravnomjerno raspoređena. Naš cilj za 2026. i nadalje je jasan: podići standard cijelog sustava, povećati sigurnost na cestama, skratiti putovanja, povezati regije i osigurati da kvalitetna infrastruktura postane jedno od najvećih razvojnih oruđa Hrvatske.
