Hrvatski ribarski brodovi prosječno su stariji od 40 godina, zbog čega Hrvatska od Europske unije traži fleksibilnija pravila koja bi ribarima omogućila lakšu modernizaciju flote, zamjenu motora, ali i kupnju novih plovila.
To je jedna od glavnih poruka Hrvatske sa sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu, na kojem se raspravljalo o budućem financiranju Zajedničke ribarstvene politike, izmjenama Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te ribolovnim mogućnostima za 2027. godinu.
Hrvatska je u raspravama naglasila potrebu za provedivim pravilima, većom fleksibilnošću i sigurnijim uvjetima za ribare.
Traže lakša ulaganja u brodove
Kod Uredbe o potpori Zajedničkoj ribarstvenoj politici za razdoblje od 2028. do 2034. godine Vijeće je prihvatilo kompromisni prijedlog i djelomični opći pristup.
Hrvatska je podržala novi tekst, ocijenivši da u značajnoj mjeri odražava hrvatska stajališta. Posebno se izdvajaju fleksibilnije odredbe za ulaganja u postojeća ribarska plovila, manje administrativno opterećenje te jasnija pravila za korisnike i države članice.
Države članice većinom su podržale i smjer modernizacije ribarskih flota, uz naglasak na energetsku tranziciju, sigurnost na moru, generacijsku obnovu i učinkovitije korištenje europskog novca.
Hrvatska pritom smatra da treba dodatno povećati intenzitet potpore za zamjenu motora i ukloniti prepreke ulaganjima u flotu.
“Naši ribari plove na brodovima prosječno starima preko 40 godina. Trebaju im sigurniji brodovi koji troše manje goriva i na kojima je lakše raditi. Ako želimo mlade u ribarstvu, moramo misliti i na brodove na koje ih šaljemo”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Dodao je da bi europska pravila trebala olakšati ulaganja, uključujući i kupnju novih ribarskih brodova.
Srdele je sve manje
Vlajčić je s europskim povjerenikom za ribarstvo i oceane Costasom Kadisom razgovarao i o uvjetima pod kojima će hrvatski ribari loviti tijekom 2027. godine, posebno o stanju stokova srdele i inćuna.
“Srdele je sve manje i moramo omogućiti da se oporavi. Ali, dok se riba oporavlja, ribar mora imati od čega živjeti. Zato tražimo da se pri određivanju dopuštenog ulova srdele i inćuna vodi računa i o opstanku naših ribara i prerade”, rekao je Vlajčić.
Hrvatska traži da se pri određivanju novih ograničenja ne vodi računa samo o količini dopuštenog ulova nego i o tome gdje i kada će se ograničenja primjenjivati.
Jedna od mogućnosti koju Hrvatska podržava je i financijska pomoć ribarima u razdobljima privremene obustave ribolova ako smanjene ribolovne mogućnosti imaju ozbiljne gospodarske posljedice.
Traže pomoć i za pogođene stočare
Na sastanku Vijeća Hrvatska se pridružila i zajedničkoj inicijativi Rumunjske, Bugarske, Cipra i Grčke vezanoj uz bolesti ovaca i koza.
Riječ je o kugi malih preživača, boginjama ovaca i koza te slinavki i šapu. Europska komisija pokazala je otvorenost za razmatranje dodatnih mjera kojima bi se spriječilo daljnje širenje bolesti te poručila da je pomoć EU-a državama članicama i dalje dostupna.
Hrvatska traži da ograničenja budu razmjerna stvarnom riziku od širenja zaraze te dodatnu europsku financijsku pomoć stočarima koji pretrpe gubitke.
“Bolesti treba zaustaviti, a ograničenja moraju odgovarati stvarnoj opasnosti od širenja zaraze. Tražimo europsku financijsku pomoć pogođenim stočarima i prilagodbu pravila ondje gdje znanost i iskustvo s terena pokazuju da je potrebna. Čovjeku koji ostane bez stada treba pomoći da ponovno počne raditi”, poručio je Vlajčić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu