Prosječno kućanstvo u Hrvatskoj, prema podacima europskog statističkog ureda Eurostata, nakon Bugarske, Grčke, Letonije, Estonije i Litve, plaća najnižu cijenu struje u Europi. No kako je Vlada Ive Sanadera obećala kako neće biti poskupljenja struje za građane i privredu do 1. srpnja, pitanje je na kojem bi se mjestu našla Hrvatska nakon tog datuma, uzevši u obzir da su već izvjesne korekcije cijena električne energije. Prema Eurostatovu pregledu cijena članica Europske unije koje obuhvaća i Hrvatsku te Norvešku, najskuplju struju istovremeno plaćaju kućanstva u Danskoj, Italiji i Nizozemskoj. Hrvatska je, naime, na 24. mjestu Eurostatove ljestvice koja uspoređuje cijene struje u 29 europskih zemalja izračunatih koristeći nominalni tečaj eura. Cijena struje preračunate u eure za prvo polugodište prošle godine koje plaća hrvatsko kućanstvo, piše u izvještaju Eurostata, iznosila je 9,23 eura za 100 kilovatsati (kWh) struje. Najjeftiniju struju u Europi plaćaju kućanstva u Bugarskoj gdje se za 100 kilovatsati plaća 6,80 eura, a slijede Grčka (7,30 eura) te baltičke zemlje gdje se cijena kreće od 7,32 do 7,76 eura za 100 kWh. U susjednoj Sloveniji struja je bila u prosjeku za oko 2 eura skuplja nego u Hrvatskoj za svakih 100 kilovatsati, dok najviše plaćaju građani Danske gdje ista količina struje stoji čak 24,47 eura. Cijena struje već je godinama goruće pitanje u Hrvatskoj. Hrvatska elektroprivreda, vodeći distributer električne energije, svako malo najavljuje poskupljenje opravdavajući ga rastućim troškovima, no odobrenja iz regulatornih krugova nema. Najava ovogodišnjeg poskupljenja čini se kao najozbiljnija “prijetnja” dosad, no posebno će ga biti teško ostvariti u trenutku nastavka rasta cijene naftnih derivata te hrane jer bi rast cijene struje stvorio dodatan, vrlo ozbiljan pritisak na daljnji rast stope inflacije koja osim Hrvatske muči i ostale europske države. Među tranzicijskim zemljama vrijedi izdvojiti i, primjerice, Poljsku gdje se u prosjeku plaća 12,53 eura za 100 kWh te Slovačku gdje je cijena još viša – 16,03 eura.

Nadalje, cijena struje u Češkoj, koju je Eurostat rangirao na 22. mjesto, u prošloj je godini rasla 5,2 posto. Prosječno češko kućanstvo plaća 10,47 eura za 100 kilovatsati struje, koristeći nominalni tečaj eura. No da je Eurostat u obzir uzeo kupovnu moć pojedinačnih država, Češka bi zasjela među vodećih deset zemalja na ljestvici. Izračunato u krunama, poskupljenje od oko 10 posto godišnje posljedica je snažnije češke valute. Stručnjaci, međutim, upozoravaju na daljnji sličan tempo budućeg rasta cijena struje. Sukladno tome, u sljedećih tri do šest godina, prema ocjenama češkog zamjenika ministra industrije i trgovine Tomasa Hünera, cijena struje u Češkoj trebala bi poskupjeti oko 10 posto godišnje.Dok stručnjaci prognoziraju poskupljenje struje, izvješće Europske komisije objavljeno prošloga ljeta pokazuje daljnji rast ukupne potrošnje struje u EU unatoč mjerama smanjenja potrošnje struje u kućanstvima. U skladu sa zaključcima izvješća o potrošnji električne energije i energetskoj efikasnosti za 2006. koju je proveo znanstveni interni servis Europske komisije, prosječna potrošnje struje po kućanstvu, koja je 2004. iznosila 4098 kWh, mogla bi biti smanjena za 800 kWh, odnosno oko 20 posto bude li se aktivno promicala zamjena postojećih kućanskih aparata i opreme te prihvatilo potpuno napuštanje klasičnih žarulja u svim zemljama EU. To je u skladu s novim akcijskim planom energetske efikasnosti koji je EK predstavio u studenom prije dvije godine čiji je cilj smanjenja potrošnje električne energije za 20 posto do 2020. u odnosu na aktualnu razinu potrošnje.
(Ksenija Končevski, Karlo Vajdić)