Konferenciji se iz Osijeka putem video poziva pridružila ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, s kojom je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević razgovarao o potencijalima EU fondova za Hrvatsku, tim više što je Osječko-baranjsku županiju posjetila kako bi obišla brojne projekte u županiji realizirane upravo pomoću EU fondova.

Podsjetila je na razdoblje od 2014. do 2020. godine kada je Hrvatska, postavši punopravna članica EU, dobila na raspolaganje 10,7 milijardi eura u novoj perspektivi i financijskom okviru.

“Trenutno smo na oko 12 milijardi eura, odnosno 93 milijarde kuna ugovorenosti projekata, što je više od 115%. Ukupno je do 18. veljače isplaćeno 5,18 milijardi eura ili 39,36 milijardi kuna, što čini više od 48% dodijeljenih sredstava. Trenutno je do kraja 2023. godine veliki broj projekata u provedbi, no istovremeno je i malo vremena ostalo za realizaciju, a kako ugovorena sredstva ne bi bila utrošena, dogovorili smo razliku. Kada govorimo o sredstvima koja su na raspolaganju, koristimo ih do kraja 2023. i veliki je broj projekata spreman za provedbu i realizaciju”, naglasila je Tramišak.

Podsjetimo, Hrvatska kroz novi sedmogodišnji proračun ima 12,7 milijardi eura na raspolaganju kroz tri omotnice: 7,5 milijardi eura za koheziju, 2,5 milijardi eura za izravna plaćanja u poljoprivredi; i dvije milijarde eura za ruralni razvoj.

“Prema dosadašnjem iskustvu, značajno smo napredovali posljednjih godina po pitanju kapaciteta povlačenja EU sredstava. Korisno nam je i iskustvo iz ranijeg razdoblja. Osim kapaciteta važno je da napravimo administrativno rasterećenje i pojednostavimo procedure. Određena smo pravila već sada postavili, a unaprijedit će se u sljedećem razdoblju. Proces programiranja prate dvije institucije i više od 300 predstavnika institucija koji u radnim skupinama kreiraju kako će izgledati novo razdoblje”, rekla je ministrica, dodajući da s poduzetnicima na projektima imaju dvosmjernu i otvorenu komunikaciju kako bi pronašli najbolji način za dogovor i realizaciju, tim više što su sada u Ministarstvu iskusniji, znaju kako programirati i raspisivati pozive, ali i kako bi projekti trebali izgledati.

Osvrnula se na Zelenu Europu čiji je cilj da EU bude među globalnim predvodnicima u očuvanju zelenih resursa i smanjenju štetnih emisija CO2, ali i predvodnik kod korištenja obnovljivih izvora energije i stvaranja novih, što je značajno za društvo u cjelini.

“Na prvom je mjestu ovdje i poljoprivreda koja je važna grana u RH, na koju ćemo u narednom razdoblju staviti naglasak. Kada govorimo o Zelenom planu, to su svi planovi energetske učinkovitosti, obnove, industrije i proizvodnje, ali i građevinskog sektora i infrastrukturnih planova, prometnog sektora. Prvi cilj Zelene Europe je pametna Europa. Jedna i druga poveznica su komplementarne i većina projekata koji se budu provodili bit će usko vezani, pa tako i uz pametnu i zelenu Hrvatsku. Veliki dio ulagat će se i u digitalizaciju. Posljednjih godinu dana ne samo da smo se navikli na veće korištenje tehnologije, već i na promišljanje korištenja održivih i prirodnih resursa. Pandemija nas je naučila zdravom načinu života, boravku u prirodi i zdravoj prehrani. Jedan od stupova zelene Europe je strategija Od polja do stola. Hrvatska ovdje ima prednost kada je riječ o prirodnim resursima i bogatstvima gdje se možemo postaviti kao predvodnica, a ne kao država koja uvijek očekuje pomoć EU. Možemo iskoristiti razdoblje i sredstva da i mi postanemo predvodnici smjera u kojem EU želi ići, na održiv način. Više ne govorimo samo o održivom rastu i razvoju gospodarstva, već i o regeneraciji gospodarstva”, poručila je Tramišak koja smatra da nam je članstvo u EU donijelo puno dobroga – od velikog broja projekata i poticanja razvoja gospodarstva, ali i solidarnost zemalja članica u vrijeme pandemije i nakon razornog potresa.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Hrvatska kao ravnopravna članica uz sve ovo ima prilika nametnuti se kao predvodnica u određenim smjernicama poput novih tehnologija i čistih industrija, i u tom ćemo smjeru programirati sljedeće razdoblje”, zaključila je Tramišak.

Na hibridnoj konferenciji Zeleni plan – prilika za energetski razvoj Hrvatske u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je panel diskusija o ulozi energetskih kompanija u ostvarenju ciljeva iz Zelenog plana.

Davor Galić, direktor Sektora razvoja i investicija Janaf d.d., na Zeleni plan gleda kao na strategiju koja europskim državama daje šansu za dodatni razvoj, pa tako i Hrvatskoj. “Primarna djelatnost Janafa je transport i skladištenje naftnih derivata, ali već smo ranije htjeli krenuti u smjeru obnovljivih izvora energije. No nikad nije kasno, a imamo i stručni kadar koji može iznijeti i najkompleksnije projekte. Odlučili smo sa strategijom vidjeti i investicijski potencijal i uložiti u tranziciju. Već smo u pregovorima s nekim investicijskim bankama, a kod odabira projekata fokusirat ćemo se na one koji mogu biti sufinancirani EU fondovima. Hrvatska ima i geotermalni potencijal, tu je i zeleni vodik kao dodana vrijednost u proizvodnji obnovljivih izvora, a u Janafu razmišljamoo skladištenju različitih sustava energije”, rekao je Galić.

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska, Maja Pokrovac, istaknula je na panelu kako se gospodarstvo Hrvatske treba oslanjati na domaće obnovljive izvore koje dvije trećine svijeta već koristi jer su jeftiniji od fosilnih. “Zeleni val, uz očuvanje planeta, omogućava tvrtkama da počnu raditi s novim, inovativnim proizvodima koji se temelje na čistim tehnologijama. Od svih ulaganja, u energetici se 90% njih odnosi na obnovljive izvore energije jer pružaju mogućnost novih inovacija. Ne možemo samo sektorski promišljati; sektori se moraju udružiti, a na Zelenom planu zajedno raditi”, rekla je Pokrovac, dodajući kako je potrebno pročitati i Europsku strategiju za vodik koji će se proizvoditi iz obnovljivih izvora energija. Strategiju će ove godine donijeti i Hrvatska. “Trebamo se usmjeriti na to kako odraditi tranziciju, kako iskoristiti sredstva i postati konkurentni. Do prije dvije godine u 99,9% slučajeva na obnovljivim izvorima energije radili su privatni sektori, tek kasnije državne tvrtke. Hrvatska također mora mapirati gdje se sve nalaze njezini potencijali. Sve dugoročne strategije moraju se oslanjati na nešto održivo i obnovljivo. Svatko tko želi biti kvalitetan i opstati – sinergije su neminovne, potrebno je povezati privatni i javni sektor”, poručila je Pokrovac.

Član Uprave Plinacro d.o.o. Marin Zovko rekao je kako je cilj da plin bude tranzitno gorivo do 2050. ostavio njegovoj tvrtki priliku da razmišljaju o tome kako nadomjestiti plin i iskoristiti pritom svoju infrastrukturu. Opcije su, rekao je, modeli vodika i bioplina. “I dalje ulažemo u infrastrukturu, od LNG terminala do povezivanja s BiH, a nedavno smo potpisali i ugovor s HEP-om oko razvoja vodika i vodikove strategije u budućnosti. Razmišljamo na način kako postojeći sustav prilagoditi na području energije, bilo da je to vodik ili plin”, rekao je Zovko.

Zamjenik predsjednika Zajednice OIE HGK i direktor tvrtke Adria Wind Power, Tonći Panza, također smatra kako je potrebno sudjelovanje različitih sektora koji će dovesti do krajnjeg cilja – dekarbonizacije, uz poticanje suradnje državnog i privatnog sektora. Osvrnuo se i na vodik za koji smatra da će imati značajnu ulogu kod pohrane i transporta energije. “Brzo će tehnologija vodika ovladati tržištem. Uz to, u Hrvatskoj je bolna točka raspolaganje zemljištem i prepreka za davanje alokacijskih područja za energetske objekte – na takvim preprekama trebamo raditi”, rekao je Panza.

Vedran Belamarić, direktor tvrtke E.ON Solar d.o.o., smatra kako je potrebno u Hrvatsku uvesti nove tehnologije, a gospodarstvenicima i potrošačima omogućiti da postanu nositelji te tranzicije. Kaže kako je uz vodik važna i implementacija sunčeve energije. “To će našim kupcima pomoći da budu energetski učinkoviti. Podrška tržištu odnosi se i u vidu tehnologije, ali i financiranja i pomaganja u povlačenju EU sredstava te traženja prikladnih financijskih modela. U protekloj godini pokazalo se da su kupci, gospodarstvenici i kućanstva prepoznali sunčevu energiju kao vrlo isplativ model proizvodnje energije. Tu je izazov i decentralizacija proizvodnje i potrošnje energije, a usto i rezultati natječaja za EU fondove na koje se tvrtke prijavljuju kasne – to treba popraviti. Smatram i da HEP treba dobiti veću podršku u svom radu”, rekao je Belamarić.

Videom se javio i Ante Babić iz Glavne uprave za energetiku Europske komisije, koji je istaknuo važnost da zemlje članice EU Zelenim planom do 2030. smanje emisiju stakleničkih plinova za 50%. To znači da Hrvatska treba prepoloviti 32 megatona CO2 koje je imala 90-ih. “U EK smo 2016. predstavili Pariški sporazum kao jedan od uspješnih ratificiranih sporazuma vezanih uz okoliš, čime na isto potičemo i druge zemlje. SAD se vratio u Sporazum, a Kina se obvezala da će i prije 2050. postići klimatsku neutralnost. Dakle, inače veliki zagađivači i razvijene zemlje zajedno rade na tranziciji i zelenoj infrastrukturi. Vidimo i vodik kao jednu od tehnologija koju treba razviti u smislu spremanja energije. Imamo i višak čvrstih biogoriva. U Hrvatskoj je potrebno više uključiti lokalnu zajednicu i usmjeriti se do 2050. i na nuklearnu energiju”, poručio je.

Nema čarobnog štapića za brže i kvalitetnije povlačenje novca iz EU fondova

Svima mora biti jasno da nema čarobnog štapića za brže i kvalitetnije povlačenje novca iz EU fondova nego je to proces reformi koje traže vrijeme, rečeno je na panel diskusiji “Hrvatski potencijali za povlačenje EU sredstava predviđenih Zelenim planom” koja se održala na videokonferenciji “Zeleni plan u energetskom razvoju Hrvatske”; u organizaciji Poslovnog dnevnika. Kao veliki problem je istaknuto to što većina poduzetnika ne zna kad će i koji natječaj biti objavljen kako bi se projekti mogli dugoročno planirati.

Šime Erlić, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU naglašava da se Hrvatska kao država nalazi na jednoj velikoj raskrsnici gdje se u kratko vrijeme na razini EU razrađuje podjela jako velikog novca. Za Hrvatsku je osigurano i više od 24 milijarde eura te moramo učiniti sve, ističe, da u narednih 10 godina što više tog novca iskoristimo za nove investicije i daljnji razvoj i zapošljavanje. “Prioriteti su ulaganje u “zeleno”, a odmah zatim i u “digitalno”. Dolazimo do iznosa od nekoliko milijardi eura koji moraju biti u kratkom roku”, kazao je Erlić. Hana Huzjak iz Glavnog tajništvo Europske komisije upozorila je da je Zeleni plan velika prilika, ali svi ti različiti modeli financiranja će biti i velik izazov za Hrvatsku. “Ono što je važno za napomenuti je da Europski zeleni plan nije samo odgovor EU na klimu i ekologiju nego je fokus na rastu čitavog gospodarstva i stvaranju novih kvalitetnih radnih mjesta. Hrvatska će morati jako brzo i jako zeleno. Rokovi iz redovnog proračuna su dovoljno dugi da se projekti vode na način kako smo navikli, no sredstva iz Fonda za oporavak će biti moguće povlačiti samo za projekte koji se ugovore do 2023., a isplate neće biti duže od 2026.”; kazala je Huzjak. Ariana Vela, direktorica konzultantske kuće za EU projekte Avelant naglašava da Hrvatska dosta kaska i da još ne postoje niti strategije niti provedbeni planovi za korištenje novca iz EU fondova. “Dogoditi će nam se problem jer dva različita izvora financiranja podrazumijevaju i dva sustava vođenja i kontrolinga. Veliki problem je i s pronalaženjem kadra u Hrvatskoj koji može odraditi EU projekte u kojima će se alocirati i potrošiti ovako veliki predviđeni iznosi”, kaže Vela. Njezin kolega iz Slovenije, Simon Ferjuc, direktor Tetide, navodi da oni u Sloveniji imaju i više iskustva s EU projektima nego Hrvatska, no neki zaključak je da je potrebno osluškivati potrebe terena, a ne o svemu unaprijed odlučivati u nekim zatvorenim državnim uredima.

Ana Fresl iz HUP-a ističe da aktivnosti koje se provode po pitanju višegodišnjeg EU financijskog okvira i Fonda za oporavak idu svaka svojim smjerom. “Dok po pitanju redovnog EU budžeta sve ide svojim tijekom, po pitanju interventnog plana HUP nije zadovoljan jer je sve tajnovito i skoro uopće privatni sektor nije uključen u izradu bilo kakvih planova za alokaciju tih sredstava”, navodi Fresl. Marija Šćulac Domac iz HGK je podsjetila da su poduzetnici zainteresirani za EU fondove, no ono što im nedostaje je stručna pomoć u pripremi projekta. “Treba im pomoći savjetom koji fond koristiti jer se danas tu govori o više njih, a sami poduzetnici ne mogu sami imati uvid u to koji bi, po pitanju rokova i modela, bio optimalan za njih”, kazala je Šćulac Domac.

Gotovo je nemoguće neki projekt odraditi samo kroz jedan sektor

Složeni procesi koje danas u razvojnim i gospodarskim uvjetima globalnog gospodarstva važe, gotovo je nemoguće neki projekt odraditi samo kroz jedan sektor, rečeno je na panelu “Potreba za multidisciplinarnošću i povezivanjem sektora u ostvarenju Zelenog plana” koji se održao na videokonferenciji “Zeleni plan u energetskom razvoju Hrvatske”, u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Ivana Belić iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA, naglašava da je multidisciplinarni pristup jedni moguć u razvoju energetskih projekata. “Do sada smo vidjeli gdje smo manjkavi, gdje moramo više surađivati i bolje komunicirati – znanost, struka, politika, javnost, a sada to moramo implementirati. Zeleni plan nam daje mogućnost da radimo zajedno, slušamo se i međusobno uvažavamo”, kazala je Belić. Dodaje da u Hrvatskoj ima dosta projekata i dosta ideja, no sve je to točkasto i nedostatno. “Mi svi imamo isti problem, bez obzira na sektor. To je problem zakonskih okvira i uredbi koji koče razvoj bilo kojeg većeg projekta u Hrvatskoj, bez obzira o kojem sektoru se radi. Konkretno, u energetici imamo nesigurnu regulativu podložnu stalnim promjenama i nedostatak pravilnika koji bi regulirali stvari do detalja”, kazala je Belić. Zvjezdana Blažić, konzultantica tvrtke Smarter, navodi primjer poljoprivrede kao složenog sustava gdje nije moguće stravi raditi monodisciplinarno. “U poljoprivredi je najveći problem što se svi problemi koji su se pojavili pokušali riješiti u samom poljoprivrednom sektoru, a tu ima mnogo stvari koje ovise o industriji, energetici, poreznoj politici, znanosti itd. Multidisciplinarnost može donijeti razvoj poljoprivredi jer bez međuresorske suradnje nema napretka. Često svjedočimo da se ministarstva ponašaju kao otoci – to nije naš posao”, upozorava Blažić. Dodaje da iako se često u javnosti govori o nekoj samodostatnosti po pitanju hrane, da to nije moguće, a niti potrebno već je bitno napraviti uravnoteženu proizvodnju. “Mi banane i agrume ne proizvodim i uvijek ćemo 40-50 posto voća uvoziti. No, činjenica je da imamo plodnu zemlju, educirano stanovništvo, stručnjake, tržište ali nam šteka organizacija. Kada pogledamo tehnološki napredne zemlje, poput Luksemburga i Irske, one imaju i značajne poljoprivredne kapaciteta”, zaključuje Blažić.

Stjepan Talan, vlasnik varaždinske tvrtke Solvis koju je suradnja s Googleom stavila u fokus šire javnosti, naglašava da inovativnosti nema bez multidisciplinarnosti. Većina novca iz EU fondova trebala bi završiti u reindustrijalizaciji Europe koja je zadnjih desetljeća ostala gotovo potpuno bez proizvodnje. Mi smo proizvođači solarnih panela već 10 godina i na svojoj koži smo osjetili deindustrijalizaciju Hrvatske i Europe – u početku smo staklo kupovali u Lipiku, a metalne konstrukcije u Šibeniku, no tih tvornica više nema, niti u Hrvatskoj, a niti puno u Europi”, ističe Talan. Ante Renić iz tvrtke VSB Obnovljiva Energija Hrvatska, naglašava da se svaki sektor razlikuje i ima svojih problema, no multidisciplinarst je neminovnost. “U energetici je nemoguće funkcionirati i realizirati neki energetski projekt bez suradnje pravnih, projektantskih, konzultantskih, inženjerskih, prometnih, financijskih i niza drugih stručnjaka. Nama je najbitnija stabilnost i proaktivnost zakonodavstva, a ne da se regulativa stalno mijenja, a birokracija je neprijateljski raspoložena prema svakoj novoj ideji i investiciji”, kaže Renić.