Odluka Ministarstva poljoprivrede da se za 650 milijuna kuna poveća financijska injekcija za nove natječaje, što znači na iznos od ukupno 2,2 milijarde kuna u 2020. i to bespovratno, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) načelno se dočekuje s odobravanjem, kaže predsjednik komore Mladen Jakopović.

No njihovo konačno stajalište tek se očekuje, i mogao bi u odnosu na visinu iznosa odlučujući postati ‘ključ’ po kojem će sredstva biti raspoređena po sektorima, konkretnije koliko će između stočara te povrćara i voćara biti zadovoljeno načelo sektorske ravnomjernosti.

“Stajališta smo da je svaka pomoć itekako dobro došla, pogotovo u trenutku dok je izraziti pad prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda u sektorima trgovine i turizma. U maloprodaji pad se kreće između 30 i 40%, dok je plasman u turizmu gotovo zanemariv”, kaže Jakopović pojašnjavajući npr. da nisu uključene ni robne rezerve.

No dodaje i da se pokazuje kako hrvatska samodostatnost u hrani nije tako loša ako se isključi sektor turizma s oko 100 milijuna noćenja lani te 200-300 milijuna obroka dnevno.

“Ispada, ako se zatvore granice i nema turizma, da je hrvatska poljoprivreda bitno manje nesamodostatna, jer tad nastaje čak višak na tržištu u pojedinim sektorima, ponajviše junetine, piletine i ovčetine, kod stočarstva, zbog čega svjedočimo padu cijena od 15-ak posto pa sve do problema nemogućnosti prodaje”, ističe Jakopović.

Kao odgovor na situaciju, s ciljem povećanja samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje, u plan objave natječaja za 2020. dodana su tri nova za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, za svinjogojce, proizvođače povrća u plastenicima i staklenicima te uzgajivače voća.