Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, iako se lagano usporavanje dogodilo krajem prošle godine, no u usporedbi sa svim ostalim državama srednje i istočne Europe taj rast je najslabiji, što znači da Hrvatska uopće ne sustiže prosjek EU, već stagnira, dok sve usporedive države, koje nisu imale tako dugu recesiju, bilježe snažniji gospodarski oporavak. To se iščitava iz jučerašnjih Komisijinih proljetnih ekonomskih prognoza za EU, u kojima je EK korigirao izračun rasta hrvatskog BDP-a u 2017. s 3,2 posto (koliko je računala u zimskoj prognozi) na 2,8 posto.

Uzrok usporavanja rasta u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija vidi u “značajnom padu u korištenju investicijskih fondova EU, posebno u javnom sektoru”, kao i u krizi kompanije Agrokor. Komisijina ekonomska prognoza i dalje predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 2,8% u ovoj i 2,7% u 2019. Tek će u idućoj godini ono opet biti na razini prije krize. “Hrvatska najsporije raste, a sad vidimo i usporavanje tih stopa rasta”, kažu u Bruxellesu. Među pozitivnim su pokazateljima rast zaposlenosti i plaća pa Komisija predviđa da će se iseljavanje radne snage usporiti. Stopa nezaposlenosti pada: 9,6% u 2018., 8,5 u 2019., što je značajno u usporedbi sa 17,2% u 2014. Javne financije nastavljaju se poboljšavati, uočava Komisija, navodeći da je u 2017. zabilježen proračunski suficit od 0,8% BDP-a. To je rezultat i snažnog rasta proračunskih prihoda zbog oporavka rasta BDP-a, ali i ograničavanja rashoda.t