Hrvatska prvi put dobiva nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa

Autor: Suzana Varošanec , 01. lipanj 2022. u 22:00
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Tržište bicikala u hrvatskoj u prosjeku raste 15 posto godišnje.

Hrvatska će uskoro dobiti prvi planski dokument koji se odnosi na razvoj svih oblika biciklističkog prometa, čije je donošenje pretpostavka kvalitetnog i cjelovitog razvoja ove vrste prometa u budućnosti, poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

U resoru ministra Olega Butkovića izrađuje se Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2022. do 2027. Njime se planira niz mjera, a ističu se one za unaprjeđenje infrastrukture, povećanje sigurnosti biciklista, razvoj cikloturizma te poticanje korištenja bicikla u svakodnevnim putovanja.

Cilj Plana je razvoj i poticanje biciklističkog prometa, kao jednog od preduvjeta za razvoj nisko ugljičnog gospodarstva, održivog turizma, unaprjeđenje sustava prostornog uređenja, te u konačnici zdraviji, aktivniji i kvalitetniji životi građana.

Za hrvatsko tržište bicikla koje raste cca 15% godišnje to će biti značajni razvojni impuls. Prema prosječnoj cijeni bicikla procjenjuje se da tržište trenutno vrijedi 30-ak milijuna eura.

Ozbiljan potencijal
Zasad se u sljedećim godinama ne očekuje fizički rast tržišta, već rast vrijednosti, najviše zbog rasta udjela električnih bicikala. Na sličnom količinskom tržištu npr. Slovenija ostvaruje cca 60 milijuna eura vrijednosti.

U RH je udio električnih bicikala na oko 10% od ukupne prodaje, pa tu postoji veliki potencijal, jer je prosjek u EU na cca 30-40 posto, a u najnaprednijim članicama i preko 50%, čak i u smislu broja prodanih bicikala, ne samo vrijednosnom udjelu.

Međutim, ove tržišne procjene ne uključuju nove poslovne prilike na osnovu razvojnih inputa koje kroz nacionalne akcijske mjere priprema država. Izrada strateškog dokumenta i Akcijskog plana s definiranih 10 mjera u završnoj je fazi, dok će u predstojećem razdoblju trebati usuglasiti izvore financiranja pojedinih mjera s nadležnim ministarstvima.

Bosilj

Hrvatska će ubrzano hvatati korak s razvijenim zemljama u kojima je biciklizam postao urbana tema desetljeća.

Potom će uslijediti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te usvajanje konačnog dokumenta. K tome, poticajne za rast urbanog biciklizma rastuće su cijene goriva.

Kao naročito inovativna rješenja ističu se oni Grada Varaždina, prvog hrvatskog člana mreže gradova i regija Europske biciklističke federacije. Varaždin je u hrvatskim okvirima predvodnik rješenja iz ove sfere, koja će rado, tvrde, podijeliti s drugima.

“Hrvatska će ubrzano hvatati korak s razvijenim zemljama u kojima je biciklizam postao urbana tema desetljeća”, ocjena je Ureda varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja.

Kako je u tijeku izrada nacionalnog strateškog dokumenta razvoja biciklizma, u Gradu očekuju da će se tako kreirati preduvjeti za hvatanje priključka s ostatkom Europe te zahvaćanjem sredstava iz EU rofondova kojima će se jačati biciklistička infrastruktura. Osim što godinama potiče proračunskim sredstvima servis i kupnju novih bicikla, Varaždin planira gradnju novih staza.

‘Poslodavac-prijatelj biciklista’
No, tu su i druge inovativne metode pa Varaždin pokreće proceduru za dobivanj certifikata Poslodavac – prijatelj biciklista. Proces certificiranja provodi vrlo aktivan Sindikat biciklista. U Varaždinu je pokrenuta i zanimljiva inicijativa koja bi mogla, ako se ostvare zakonski preduvjeti, polučiti veliku prekretnicu u jačanju urbanog biciklista.

Naime, pod naslovom “Biciklom na posao” Varaždin predlaže stvaranje zakonske podloge kojom bi se poslodavcima omogućilo da po uzoru na razvijene europske zemlje financijski motiviraju zaposlenike za dolazak biciklom na posao.

Primjerice u Belgiji to iznosi 0,28 eura po prijeđenom kilometru što se u prosjeku na godišnjoj razini diže do nekih tisuću, pa i više eura.

Grad Varaždin kao JLS pokazao je spremnost da za početak zaposlenicima gradske uprave, kasnije i svim proračunskim korisnicima, na određeni način sufinancira prijevoz biciklom na posao, no ističu, zakonske mogućnosti za to zasad ne postoje.

Od planiranih mjera tu je uključivanje Varaždina u europske projekte. Nedavno je završen projekt City Walk, a uskoro se očekuje i početak novog Erasmus plus projekta “Booster Cities” u kojem je jedna od tema razvoj biciklizma i biciklističke infrastrukture.

Nastavit će se i projekti sufinanciranja servisa i kupnje novih bicikala koji je Grad Varaždin uveo prvi u Hrvatskoj i koji je dobro odjeknuo u javnosti, o čemu svjedoči podatak o tome da je 500 građana servisiralo bicikl.

Još je otvoren javni poziv temeljem kojeg se Varaždincima sufinancira kupnja bicikla s 300 kuna. Varaždin, po ocjeni tamošnjih vlasti, zaista ima sve predispozicije za unapređenje alternativnih oblika prijevoza naročito biciklizma, pri čemu će jedan od pokretača tih promjena biti nagli rast cijena fosilnih goriva, a dolazi i do promjene ekološke svijesti građana i potrebe da se ne djeluje samo deklarativno, već da svako pridonese smanjenju klimatoloških promjena.

Potvrda je to tradicije biciklizma, u sklopu čega i pozitivnih odjeka na raspisani recentni Javni poziv građanima za ostvarivanje prava na poticaje za servisiranje starog bicikla u visini od 50% troškova servisa, odnosno do maksimalno 200 kuna po biciklu, te za kupnju novog bicikla u iznosu od 300 kuna po biciklu.

Riječ je o Javnom pozivu s ciljem poticanja zdravih navika kod građana i korištenje bicikala, objavljenog dana 15. veljače 2022.  Temeljem provedenog Javnog poziva, Grad Varaždin sklopio je ugovore s  4 tvrtke – prodavačima, odnosno serviserima bicikla za sudjelovanje u provođenju ovih mjera – to su Matis Outdoor d.o.o. Sračinec, Rog–Joma d.o.o. Zagreb, Mihalec trgovina d.o.o. Prelog i Panex Dinamic d.o.o. Čakovec. Građani su mogli ostvariti poticaje na 6 lokacija u gradu Varaždinu u prodavaonicama bicikala i biciklističke opreme Biciklin, Bike Box, Panex Dinamic i Rog Joma.

Uslugu servisa bicikala građani su mogli koristiti u razdoblju od 15. veljače do 15. travnja, kada je i servisirano 500 bicikala što je Varaždin sufinancirao u ukupnom iznosu od 77.630,76 kn.
U istom razdoblju prošle godine sufinancirano je servisiranje 473 bicikla u iznosu od 71.057,38 kn.
Usto, u periodu od 15. travnja do 15. kolovoza  građani mogu kupiti novi bicikl uz subvenciju Grada Varaždina od 300 kuna po građaninu, a planirani iznos u proračunu Grada Varaždina za subvenciju baziran je na iznosu subvencije za ukupno 500 bicikala.
Lani je 484 građana iskoristilo poticaj za kupnju bicikla u ukupnom iznosu od 145.684 kn, a prvi ovakav poziv raspisan je 2020.  Ovime se dodatno naglašava kako je Grad Varaždin tradicionalno orijentiran na biciklizam:  naime, gotovo svako domaćinstvo u Varaždinu posjeduje nekoliko bicikala, a bicikl kao dnevno prijevozno sredstvo koriste sve generacije Varaždinaca.
U cilju daljnjeg unapređenja biciklističke infrastrukture te pronalaženja rješenja koja su u skladu sa snažnim europskim trendovima jačanja biciklizma, ali i europskim regulativama, bilo je logično za očekivati da će Varaždin potražiti načine kako saznati relevantne informacije na vrijeme – to znači kroz članstvo u C&R ECF mreži biciklističkih gradova.
Na zadnjem webinaru na kojem su sudjelovali kolege iz desetak zemalja Europe, navode, razgovaralo se o Relokaciji javnog prostora. Unutar C&R ECF generalna je politika i pristup razvijenih, uglavnom skandinavskih gradova, da se podijele saznanja o metodama kojima se može značajno ubrzati rješavanje mnogih pitanje vezanih uz biciklizam.
“Mreža gradova i regija Europske biciklističke federacije pravo je mjesto za pronalaženje i razmjenu rješenja. Tematske video-konferencije, kontakti s timovima koji u razvijenijim sredinama rade na biciklističkoj infrastrukturi, razmjena iskustava s gradovima koji se suočavaju s istim pitanjima, samo su neki od benefita članstva u C&R ECF-u.
Varaždin je s dolaskom aktualne gradske upravljačke strukture promovirao agendu Živim zeleno koja podrazumijeva razvoj svih alternativnih oblika urbane mobilnosti, i naročito biciklizma ( Živim zeleno – vozim bicikl )”, navodi se u odgovoru Grada Varaždina.
Kod toga je ključno ono što se dugoročno želi postići, a posrijedi je promjena načina promišljanja i svijesti građana o relokaciji javnog prostora koji je sada većinom podređen vozilima i vlasnicima automobila, uslijed potrebe za sve više parkirnih mjesta.
Navode kako se u dogledno vrijeme ta paradigma želi izmijeniti tako da pravo na javni prostor ulica, trgova i gradova općenito imaju svi građani, dakle i pješaci, i biciklisti i korisnici javnog prijevoza i konačno, korisnici automobila, te poručuju: “Taj proces neće se dogoditi preko noći, ta tranzicija iz gradova orijentiranih na automobile u gradove orijentirane prema svim ljudima zahtijeva vrijeme, ali i znanje te iskustvo onih koji su tu tranziciju davno prošli poput skandinavskih gradova!”

Danube Cycle Plans

U sklopu EU projekta Danube Cyle Plans, u kojem sudjeluje i Hrvatska, provodi se koordinacija strateških dokumenata razvoja biciklističkog prometa u dunavskoj regiji, a u projektu, uz Hrvatsku, sudjeluju Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Srbija. U okviru navedenog projekta Hrvatska, poput nekih drugih država, treba izraditi svoj Nacionalni plan, a izrada Nacionalnog plan razvoja biciklističkog prometa prepoznata je i u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, gdje je uvršten na popis akata strateškog planiranja, pojašnjavaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Jedna od svrha Nacionalnog plana, ističu, svakako je i unaprjeđenje zakonske regulative sukladno smjernicama i dobroj praksi naprednijih država, koji bilježe odlične rezultate u drugim državama. 'Dobra praksa ne može biti provedena bez planskih dokumenata, zakona i podzakonskih akata. Postojeći regulatorni okvir će se uskladiti sukladno potrebama za provođenje mjera iz Nacionalnog plana za razvoj biciklističkog prometa. Prijedlogom Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana definirano je 10 mjera, pri čemu su neke od značajnijih mjera unaprjeđenje biciklističke infrastrukture i cikloturističkih ruta, poticanje korištenja bicikla u svakodnevnim aktivnostima, provedba edukativnih aktivnosti i projekata u području sigurnosti biciklista u prometu te poticanje multimodalnosti. Unaprjeđenje biciklističke infrastrukture, među ostalim, podrazumijeva izgradnju izdvojenih biciklističkih prometnih površina koje bi raznim skupinama građana (biciklisti početnici, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom itd.) osigurale mogućnost sigurne i atraktivne vožnje biciklom, što bi, uz provođenje kampanja i promotivnih aktivnosti, doprinijelo i povećanju učestalosti korištenja bicikla u svakodnevnim putovanjima', navodi se na naš upit u odgovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Komentirajte prvi

New Report

Close