Milijarde eura koje je Europska središnja banka upumpala u financijski sustav da krhkom oporavku održi 'glavu iznad vode' pod svaku cijenu, spustilo je prinose na državne obveznice na rekordno niske razine. Dok španjolske obveznice investitorima nude najmanji prinos u zadnjih 200 godina, pozitivno raspoloženje nije zaobišlo ni Hrvatsku, no za investitore smo i dalje najrizičnije ulaganje u regiji srednje i istočne Europe.

"Činjenica je da je u 2009. hrvatski CDS (credit default swaps) bio u sredini među zemljama regije. Prošle godine Hrvatska se profilirala kao jedna od rizičnijih zemalja zbog fiskalnih rizika i izostanka oporavka, dok je istodobno Mađarskoj i Sloveniji rizik pao", kaže Zdeslav Šantić iz SG Splitske banke. Niski prinosi diljem Europe omogućili su državi da se u svibnju zaduži za 1,25 milijardi eura na osam godina za (nikad jeftinijih) nešto tek iznad 4 posto prinosa. Samo pola godine ranije, krajem studenog 2013, na 1,75 milijrdi dolara posuđenih u SAD-u tadašnji ministar Slavko Linić obvezao se platiti 6,2 posto.U utorak je hrvatski petogodišnji CDS, premija osiguranja ulagača od bankrota države, iznosio 260 baznih bodova, 15-ak bodova više nego početkom mjeseca.

U susjednoj Mađarskoj CDS je bio 165 bodova, u Bugarskoj 119 te Sloveniji 125 bodova. Usporedbe radi za Argentinu, koja balansira na opipljivom rubu bankrota, CDS doseže 1898 bodova. Hrvatska je zasad uspjela djelomično kamuflirati svoje neravnoteže i profitirati od poplave novca, no znatno manje od regije. Ni sada investirori nisu u potpunosti zažmirili na činjenicu da BDP pao deset uzastopnih kvartala, a od dubljih reformi se zazire dok su zemlje u okruženju izašle iz recesije. "Novca na tržištu ima, kao i potražnje i neupitno je hoćemo li se moći financirati. No, čim ECB smanji likvidnost, zemlje koje imaju fiskalne probleme su najranjivije", kaže Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke.