Ključne riječi gotovo svih ekonomskih i financijskih skupova danas su geopolitičke neizvjesnosti. I na jučer održanoj godišnjoj konferenciji Investments Forum panelisti su se pozivali na tu značajku poslovnog okruženja, a opća je ocjena da će se njezin utjecaj očitovati u usporavanju globalnoga gospodarskog rasta i investicija.
Ako je suditi prema izlaganjima panelista na skupu, prilika za otključavanje potencijala u domaćem gospodarstvu kroz investicije ipak ne bi trebalo manjkati, ma koliko je najnovija procjena DZS-a o kvartalnom BDP-u pokazala da su u prvom tromjesečju investicije u fiksni kapital u godišnjim usporedbama realno usporile rast na 4,5 posto (u prethodnom kvartalu međugodišnji je rast iznosio 9,5 posto).
Pokretači promjena
Istodobno, podaci HNB-a upućuju na postupno jačanje kreditne aktivnosti kod poduzeća. “Najveći doprinos tomu dolazi od onih za obrtna sredstva, ali pozitivan ciklus vidljiv je i kod investicijskih kredita, s tim da se trendovi po sektorima razlikuju. Vidljivo je, primjerice, da se budi prerađivačka industrija”, istaknula je viceguvernerka Ivana Jakir Bajo.
Ipak, promatra li se malo šire razdoblje, odnos poduzeća i banaka karakterizira sve manje oslanjanje tvrtki na kredite banaka, kaže. Osim jačeg oslanjanja na vlastita stredstva, rasta udjela kapitala u pasivi, poslovni sektor danas se više oslanja na alternativne izvore financiranja, uključujući i sredstva iz EU. Uz ostalo, jedan od pokretača promjena u domaćem gospodarstvu su i financijski instrumenti Grupe Europske investicijske banke, koju uz banku (EIB), čini i Europski investicijski fond (EIF).
U današnje vrijeme, kad su održive i strateške investicije važnije nego ikada, i uloga te financijske institucije EU dodatno dobiva na značaju, istaknula je Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB-a u Hrvatskoj. Lani je banka u Hrvatskoj ostvarila rekordno financiranje od 1,24 milijarde eura, i to prije svega na ozelenjavanje prometa poduzeća i gradova. Od spomenutog iznosa 937 milijuna su sredstva banke, a 333 milijuna od EIF-a”, objašnjava Ćosić, ističući kako je to oko 1,4 posto BDP-a.
Gotovo 60 posto ukupnih ulaganja (oko 721 milijun eura) lani je usmjereno u projekte za promicanje klimatskih promjena i održivosti okoliša. Ta su područja i za razdoblje 2024. – 2027. neki od glavnih prioriteta EIB-a, a među njima su npr. i digitalizacija i tehnološke inovacije. Usto, značajna povećanja financiranja planirana su i u područjima sigurnosti i obrane, poljoprivrede i bioekonomije, socijalne infrastrukture i sl.
U sklopu panela na temu investiranja u doba ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti Andrej Grubišić iz konzultantske kuće Grubišić i partneri dotaknuo se, među ostalim, općih okolnosti u kojima se danas živi i posluje. “Živimo u nominalno demokratskom društvu, ali nikada nismo bili izloženi većoj koncentraciji arbitrarne političke moći”, rekao je. Dodaje kako i kreditni rejting sve više postaje politička, a ne ekonomska kategorija, a državni intervencionizam je sveprisutan. Vezano uz tržišne aktivnosti i investicije iznio je i nekoliko brojki o razmjerima transakcija pripajanja i spajanja (M&A).
“U Hrvatskoj su prošle godine, prema podacima Pitchbooka, realizirana 64 takva ‘deala’. Istodobno ih je u državama na području bivše ugoslavije ukupno odrađeno 158. To znači da Hrvatska u toj regiji u M&A transakcijama participira više od 40 posto, što nadilazi njezin udjel i u populaciji i u BDP-u”, izložio je Grubišić.
Prostor za poboljšanje
Predstavnici poslodavaca i ovom su prigodom, govoreći o prostoru za poboljšanje investicijske klime, zazvali manje parafiskalnih nameta, ali i daljnja rezanja poreznog opretećenja plaća, posebice onih viših kod kojih je, kažu, porezni klin među najvećima u EU.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako su u digitalizaciji napravljeni veliki pomaci, ističući da se i trenutačno radi na više projekata.