Poslovni vikend
Investments Forum

Hrvatska prednjači u M&A ‘dealovima’ u regiji, lani realizirane 64 transakcije

Odnos poduzeća i banaka karakterizira sve manje oslanjanje tvrtki na kredite banaka.

Autor: Jadranka Dozan
28. svibanj 2025. u 22:00
'Kreditni rejting sve više postaje politička, a ne ekonomska kategorija, a državni intervencionizam je sveprisutan’, rekao je Andrej Grubisic iz konzultantske kuće Grubišić i partneri/Matija Habljak/PIXSELL

Ključne riječi gotovo svih ekonomskih i financijskih skupova danas su geopolitičke neizvjesnosti. I na jučer održanoj godišnjoj konferenciji Investments Forum panelisti su se pozivali na tu značajku poslovnog okruženja, a opća je ocjena da će se njezin utjecaj očitovati u usporavanju globalnoga gospodarskog rasta i investicija.

Ako je suditi prema izlaganjima panelista na skupu, prilika za otključavanje potencijala u domaćem gospodarstvu kroz investicije ipak ne bi trebalo manjkati, ma koliko je najnovija procjena DZS-a o kvartalnom BDP-u pokazala da su u prvom tromjesečju investicije u fiksni kapital u godišnjim usporedbama realno usporile rast na 4,5 posto (u prethodnom kvartalu međugodišnji je rast iznosio 9,5 posto).

Pokretači promjena

Istodobno, podaci HNB-a upućuju na postupno jačanje kreditne aktivnosti kod poduzeća. “Najveći doprinos tomu dolazi od onih za obrtna sredstva, ali pozitivan ciklus vidljiv je i kod investicijskih kredita, s tim da se trendovi po sektorima razlikuju. Vidljivo je, primjerice, da se budi prerađivačka industrija”, istaknula je viceguvernerka Ivana Jakir Bajo.

60 posto ulaganja

Oko 721 milijun eura EIB je lani usmjerio u projekte za promicanje klimatskih promjena i održivosti okoliša.

Ipak, promatra li se malo šire razdoblje, odnos poduzeća i banaka karakterizira sve manje oslanjanje tvrtki na kredite banaka, kaže. Osim jačeg oslanjanja na vlastita stredstva, rasta udjela kapitala u pasivi, poslovni sektor danas se više oslanja na alternativne izvore financiranja, uključujući i sredstva iz EU. Uz ostalo, jedan od pokretača promjena u domaćem gospodarstvu su i financijski instrumenti Grupe Europske investicijske banke, koju uz banku (EIB), čini i Europski investicijski fond (EIF).

U današnje vrijeme, kad su održive i strateške investicije važnije nego ikada, i uloga te financijske institucije EU dodatno dobiva na značaju, istaknula je Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB-a u Hrvatskoj. Lani je banka u Hrvatskoj ostvarila rekordno financiranje od 1,24 milijarde eura, i to prije svega na ozelenjavanje prometa poduzeća i gradova. Od spomenutog iznosa 937 milijuna su sredstva banke, a 333 milijuna od EIF-a”, objašnjava Ćosić, ističući kako je to oko 1,4 posto BDP-a.

Gotovo 60 posto ukupnih ulaganja (oko 721 milijun eura) lani je usmjereno u projekte za promicanje klimatskih promjena i održivosti okoliša. Ta su područja i za razdoblje 2024. – 2027. neki od glavnih prioriteta EIB-a, a među njima su npr. i digitalizacija i tehnološke inovacije. Usto, značajna povećanja financiranja planirana su i u područjima sigurnosti i obrane, poljoprivrede i bioekonomije, socijalne infrastrukture i sl.

4,5

posto porasle su u prvom tromjesečju investicije u fiksni kapital na godišnjoj razini

U sklopu panela na temu investiranja u doba ekonomske i geopolitičke neizvjesnosti Andrej Grubišić iz konzultantske kuće Grubišić i partneri dotaknuo se, među ostalim, općih okolnosti u kojima se danas živi i posluje. “Živimo u nominalno demokratskom društvu, ali nikada nismo bili izloženi većoj koncentraciji arbitrarne političke moći”, rekao je. Dodaje kako i kreditni rejting sve više postaje politička, a ne ekonomska kategorija, a državni intervencionizam je sveprisutan. Vezano uz tržišne aktivnosti i investicije iznio je i nekoliko brojki o razmjerima transakcija pripajanja i spajanja (M&A).

“U Hrvatskoj su prošle godine, prema podacima Pitchbooka, realizirana 64 takva ‘deala’. Istodobno ih je u državama na području bivše ugoslavije ukupno odrađeno 158. To znači da Hrvatska u toj regiji u M&A transakcijama participira više od 40 posto, što nadilazi njezin udjel i u populaciji i u BDP-u”, izložio je Grubišić.

Prostor za poboljšanje

Predstavnici poslodavaca i ovom su prigodom, govoreći o prostoru za poboljšanje investicijske klime, zazvali manje parafiskalnih nameta, ali i daljnja rezanja poreznog opretećenja plaća, posebice onih viših kod kojih je, kažu, porezni klin među najvećima u EU.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako su u digitalizaciji napravljeni veliki pomaci, ističući da se i trenutačno radi na više projekata.

Autor: Jadranka Dozan
28. svibanj 2025. u 22:00
Podijeli članak —

New Report

Close